Plenković se hvali rastom BDP-a. No, podaci pokazuju da smo već upali u veliku provaliju

Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

“Činjenica da u prvom kvartalu, unatoč okolnostima epidemije koronavirusa, bilježimo porast BDP-a od 0,4 posto ohrabrujući je signal za nastavak poduzimanja reformi i mjera koje će osnažiti otpornost hrvatskog gospodarstva u ovoj krizi”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković povodom objave prve procjene BDP-a za prvo tromjesečje ove godine.

Plenković je očito zaboravio da je lockdown u Hrvatskoj krenuo tek 19. ožujka, pa zapravo ne čudi da ekonomija u prva tri mjeseca još nije potonula u minus.

No kakav stvarno utjecaj epidemija koronavirusa ima na hrvatsku ekonomiju i u kakvu smo provaliju upali pokazuju podaci o trgovini na malo i industriji iz kojih proizlazi da će pad BDP-a u drugom tromjesečju biti između 20 i 25 posto.

Kako će se kretati javni dug

Kada pogledamo prošlogodišnje brojke, prihodi od poreza u svibnju su iznosili 6,6 milijardi kuna, što znači da je na toj stavci, u svibnju ove godine proračun ostao kraći za 3,3 milijarde kuna. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u svibnju 2019. iznosili su oko dvije milijarde kuna, što znači da ako je pad iznosio 27 posto, ti su doprinosi smanjeni za preko 500 milijuna kuna.



Pad prihoda proračuna, naravno, krpat će se zaduživanjem, tako da nas ponovno očekuje snažan rast javnog duga. Potrebe za financiranjem za ovu godinu povećane su rebalansom proračuna za 32,9 milijardi kuna na 63,4 milijardi. Zbog rasta javnog duga uz istovremeno pad BDP-a, omjer javnog duga u BDP-u ponovo će se vratiti na razine iznad 80 posto. Prema projekcijama Vlade uz prognozirani realni godišnji pad BDP-a od 9,4 posto, za što mnogi kažu da je vrlo optimistična brojka, omjer javnog duga u BDP-u dosegnut će 86,7 posto, piše Telegram.

Komentari