U Hrvatskoj je u svibnju drugi mjesec zaredom pala industrijska proizvodnja. Isto tako, pala je i u Europskoj uniji te u eurozoni i to prvi put od veljače, procjena je europskog statističkog ureda (Eurostata).
U EU je u svibnju sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala 0,9 posto u odnosnu na travanj. Tada je bila uvećana 0,5 posto.
Promatrajući eurozonu smanjena je jedan posto u svibnju, nakon revidiranog 0,6-postotnog pada u travnju.
Najviše je u EU pala proizvodnja energenata, i to za dva posto. U travnju je porasla 2,1 posto.
Smanjila se i proizvodnja netrajnih potrošačkih i kapitalnih dobara, za 1,7 posto odnosno 1,6 posto. U travnju je porasla 0,9 odnosno 0,7 posto.
U eurozoni najviše je u svibnju smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,3 posto u odnosu na travanj kada je bila porasla 1,5 posto.
Snažno je pala i energija,i to za 1,9 posto, nakon skoka od dva posto u travnju.
Jedina je iznimka na oba područja bio sektor trajnih potrošačkih dobara, s rastom proizvodnje u svibnju za 1,5 u EU te za 1,6 posto u eurozoni.
Najveći pad u Rumunjskoj
Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u svibnju na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Rumunjskoj, za 8,5 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju smanjena 2,1 posto u usporedbi s travnjem kada je bilježila isti postotni pad, najveći od studenoga prošle godine.
U odnosu na prošlogodišnji svibanj, kada su na snazi bile stroge mjere suzbijanja pandemije covida 19, industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni prema kalendarski prilagođenim podacima skočila za 21,2 odnosno 20,5 posto.
U travnju je prema revidiranim podacima europske statističke agencije porasla 38,8 posto u EU odnosno 39,4 posto u eurozoni.
Najviše je i u EU i u eurozoni u svibnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 39,1 odnosno 37,6 posto.
Slijedi sektor kapitalnih dobara sa skokom proizvodnje za 29,6 posto u EU, te za 27,6 posto u eurozoni.
U sektoru intermedijarnih dobara proizvodnja je na oba područja uvećana otprilike za četvrtinu.
Najskromniji rast bilježio je energetski sektor, za 7,1 posto i u EU i u eurozoni.
