Nautički turizam je u ovoj kriznoj godini, obilježenoj pandemijom koronavirusa, dokazao izrazitu otpornost i on je hrvatska velika prednost u odnosu na konkurenciju, istaknuto je u srijedu na otvaranju 22. međunarodnog nautičkog sajma Biograd Boat Show.
Sajam u svojoj Marini Kornati u Biogradu na Moru organizira turistička tvrtka Ilirija, a za izlagače i posjetiteljie će biti otvoren do nedjelje, 25. listopada.
Predsjednik Uprave Ilirije Goran Ražnjević ustvrdio je da je Biograd Boat Show mnogo više od same izložbe plovila. “To je mjesto okupljanja svih segmenata nautičke industrije i turizma, ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Kao organizator sajma, Ilirija je svojom dugogodišnjom tradicijom, znanjem i iskustvom isprofilirala Biograd Boat Show u jedan od 36 najznačajnijih svjetskih nautičkih sajmova, odnosno vodeći nautički srednjoeuropski sajam i najveći nautički sajam u Hrvatskoj, a Biograd na Moru učinila centrom nautičkog turizma na hrvatskom Jadranu“, istaknuo je Ražnjević u izjavi koju u priopćenju prenosi HGK.
Naglasio je i da je sajam u 22 godine svojim konkurentnim rastom i razvojem izrastao u kongres nautičke industrije, čemu je doprinijela i Hrvatska gospodarska komora, organizirajući u sklopu sajma i Dane nautike, koji se ove godine održavaju po četvrti puta, okupljaju sve predstavnike realnog sektora nautičke industrije i turizma te državnih institucija.
Državni tajnik u Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina ocijenio je da se hrvatski nautički turizam dokazao kao izrazito otporan, te kao takav predstavlja veliku prednost u odnosu na konkurenciju.
“Pokazali smo kako i u nemogućim uvjetima, kao što su ovi, možemo pružiti uslugu koja nudi sigurnost. Zato uspjeh našega nautičkog turizma moramo iskoristiti kako bi se regrutirali za sljedeću godinu. Siguran sam da možemo ostvariti izvrstan rezultat”, izjavio je Glavina na otvaranju Biograd Boat Showa.
U kontekstu aktualne pandemije koronavirusa, poslao je poruku da život, posao i hrvatsko gospodarstvo moraju ići dalje.
“Iako se ne možemo vratiti na stari režim rada i poslovanja, moramo pronaći način kako bismo napredovali i razvijali se. Hrvatski turizam ove je godine pokazao zavidne rezultate u odnosu na konkurenciju na Mediteranu. Na razini države i realnog sektora bili smo izrazito razboriti i hrabri te među prvima poslali poruku da je Hrvatska sigurna destinacija, a i prvi smo u Europi dopustili uplovljavanje velikih jahti. Sve to, s obzirom na situaciju, pratile su i dobre brojke pa tako bilježimo oko 50 posto realiziranog turističkog prometa u odnosu na lani. Cijela sezona može nam biti dobar pokazatelj za nadolazeću turističku godinu jer imamo velike planove, a nautika je jedan od ključnih segmenata”, poručio je Glavina.
Kako bi nautički turizam u Hrvatskoj ostao autentičan i prepoznatljiv, ustvrdio je Glavina, neophodno je zaštititi i očuvati izvornosti obalnog prostora i mora kako ne bi došlo do negativnih posljedica i zasićenosti turističkog prostora.
“U tom smislu, veliku važnost za razvoj nautičkog turizma i privlačenje većeg broja nautičara predstavlja povezivanje s drugim turističkim proizvodima i ponudama u destinacijama, odnosno stvaranje popratnih sadržaja kako bi se gosti što više zadržali u destinacijama”, rekao je Glavina.
Kovačević: Nova strategija turizma za održivi razvoj nautičkog turizma i veća ulaganja
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević rekao je da postignuti rezultati u nautici, u ovoj za turizam iznimno teškoj kriznoj godini, govore o otpornosti nautike, ali i njezinom strateškom značaju za hrvatski turizam, apostrofirajući da je potrošnja nautičkih turista gotovo dvostruko veća od prosječne.
Kazao je i da nova strategija hrvatskog turizma treba osigurati održivi razvoj nautičkog turizma, dok s druge strane treba otklanjati prepreke, posebice one administrativne, zakonske, za snažnije ulaganje i konkurentnost nautičkog sektora.
Napomenuo je i da je krajnje vrijeme da se nadležna usuglase oko koncepta izmjena Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, s ciljem rješavanja pravne nesigurnosti i neizvjesnosti koju imaju postojeći koncesionari, ali i stvaranja preduvjeta za nova ulaganja te razvoj i povećanje kvalitete usluge.
Kovačević smatra da bi trebalo preispitati i koncesijske naknade za marine te njihovo ukidanje, jer bi na taj način osim marinama, od kojih su neke pretrpjele i pad od više od 50 posto, najviše se pomoglo čarterašima, koji su plaćali vezove iako su im plovila veći dio ove godine bila usidrena.
“Nautika nije samo rekreacija i zabava i zato treba promijeniti NKD i osigurati da i marine kao i čarteri postanu turistička djelatnost odnosno prihvatljivi korisnik za natječaje u turizmu”; poručio je Kovačević.
Pomoćnik ministra mora prometa i infrastrukture Siniša Orlić također smatra da je ova sezona pokazala otpornost hrvatske nautike.
“Rezultati ostvareni u ovoj sezoni su veliki uspjeh, ali kriza nam je ukazala i na neke manjkavosti ovog sektora. Prije svega tu mislim na ovisnost malih brodara i nekih destinacija o avionskim gostima, te probleme moramo adresirati, a tome će pomoći i mjere koje donosi Ministarstvo“, rekao je Orlić.
