OECD upozorio Hrvatsku: Nadzorni odbori državnih poduzeća nisu neovisni niti dovoljno zaštićeni od političkog utjecaja

Ulazak Hrvatske u ERM II, OECD, kao i schengensku zonu, predstavljaju zapravo najvažnije vanjskopolitičke cijeve

Pregled Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za Hrvatsku sastavljen je u odnosu na smjernice OECD-a za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu (SOE Smjernice), a na zahtjev hrvatskih nadležnih tijela u sklopu projekta pod financijskim pokroviteljstvom Glavne uprave za potporu strukturnim reformama Europske komisije.

Osnivanje državnog tijela

Osnivanje središnjeg državnog tijela za koordinaciju vlasništva, donošenje novog i sveobuhvatnog zakona o državnim poduzećima, jačanje neovisnosti nadzornih odbora u tim poduzećima – neke su preporuka iz OECD-ovog pregleda predstavljenog u utorak.


Kako je istaknuto u pregledu korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu Hrvatske, objavljenom i predstavljenom putem internetske konferencije, hrvatska vlada posljednjih je godina poduzela korake za poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu, no unatoč tome i dalje su prisutni važni problemi, pri čemu su iz OECD-a dali desetak preporuka za unaprjeđenje stanja.

Iz OECD-a ponajprije apostrofiraju da zbog trenutačnog pravnog i regulatornog okvira poduzeća u državnom vlasništvu podliježu velikom broju, ponekad i nejasnih odredbi i zahtjeva.

Konkretno, napisali su, razlika između poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa i ostalih poduzeća u državnom vlasništvu, kao i različiti zahtjevi povezani s pravnim oblikom tih poduzeća i njegovom veličinom i/ili ovisnosti o državnom proračunu, otežavaju razumijevanje složenih zakonskih odredbi i stjecanje jasnog i sveobuhvatnog uvida u prakse hrvatskih poduzeća u državnom vlasništvu.

Drugo, ocijenili su, trenutačne vlasničke strukture u Hrvatskoj otežavaju ostvarivanje prava državnog vlasništva na razini cijele državne uprave. Pritom, resorna ministarstva, zajedno s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, nadgledaju portfelj od 39 poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa, dok Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) ima izravnije pravo vlasništva nad ostatkom državnog portfelja (uključujući 19 poduzeća u potpunom ili većinskom državnom vlasništvu). Situacija se dodatno komplicira zbog nedovoljno definiranih uloga i odgovornosti između vlasničkih subjekata u odnosu na poduzeća u državnom vlasništvu i očitog nedostatka komunikacije i koordinacije između nadležnih ministarstava, upozoravaju iz OECD-a.

Također, kao problem detektiraju i izostanak službene politike državnog vlasništva i nejasnoće u vezi s opsegom tržišnih i netržišnih ciljeva poduzeća u državnom vlasništvu, što pridonosi situaciji u kojoj će učinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu vjerojatno biti nedovoljna i teška za praćenje.

Nadzorni odbori nisu neovisni niti dovoljno zaštićeni od političkog utjecaja

Temeljni nedostatak na razini pojedinačnih poduzeća u državnom vlasništvu, istaknuto je, jest ograničena uloga nadzornih odbora koji obično nisu neovisni niti su odgovorni za ispunjavanje osnovnih uloga osmišljavanja strategije i korporativnog nadzora.

Ni naknade za nadzorne odbore poduzeća u državnom vlasništvu nisu dovoljan poticaj da se za ta mjesta jave stručnjaci pa tako u praksi brojna poduzeća u državnom vlasništvu funkcioniraju kao produžetak nadležnih ministarstava ili prema diskrecijskim odlukama uprave, čije predstavnike imenuje država, a ne nadzorni odbor.

Problem predstavlja i integritet sektora u državnom vlasništvu, pri čemu iz OECD-a pojašnavaju da većina poduzeća u državnom vlasništvu obično ima različite unutarnje kontrole, etike i mjere usklađivanja, no pritom opasnost od iskorištavanja poduzeća u državnom vlasništvu za stjecanje nezakonite koristi nije uklonjena, na što ukazuju i nedavni skandali i optužnice u koje su uključeni direktori poduzeća u državnom vlasništvu i visoki politički dužnosnici, napisano je u pregledu.

Pritom u OECD-u ocjenjuju da je po svemu sudeći problem izravno vezan uz pretjeranu politizaciju poduzeća u državnom vlasništvu i njihovih upravnih tijela.

Upozoravaju i kako, s obzirom da su poduzeća u državnom vlasništvu obično veliki igrači u tržišnim sektorima ekonomije, održavanje poštene konkurencije zahtijeva posebnu pažnju.

Osnovati središnje državno tijelo za koordinaciju vlasništva

OECD je sastavio i više preporuka za unaprjeđenje stanja pa tako smatraju da se u cilju jačanja funkcije državnog vlasništva treba osnovati središnje državno tijelo za koordinaciju vlasništva. To tijelo, pojasnili su, bilo bi smješteno u neovisnu javnu agenciju koja izravno odgovara Vladi, ili u ministarstvo, pod uvjetom da nije zaduženo i za regulaciju sektora.

Nadalje, OECD sugerira proširivanje vlasničke politike i visoke standarde korporativnog upravljanja i objavljivanja za poduzeća u državnom vlasništvu, kao i uspostavu financijskih i nefinancijskih ciljeva poslovanja tih poduzeća.

Sljedeća preporuka odnosi se na usklađivanje pravnog i regulatornog okvira poduzeća u državnom vlasništvu, a ti se izazovi mogu riješiti donošenjem novog zakona i/ili izmjenom postojećeg zakonskog okvira.

“No, s obzirom na trenutačno fragmentirano stanje pravnog i regulatornog okvira za poduzeća u državnom vlasništvu, Vlada RH bi imala koristi od objedinjavanja postojećih i mjerodavnih pravila u jedan sveobuhvatni zakon o poduzećima u državnom vlasništvu”, smatraju u OECD-u.

Iduća preporuka naglašava važnost održavanja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja s privatnim poduzećima, pa se tako navodi da statutarna poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju na tržištu, odnosno ne obavljaju prvenstveno funkciju javne politike ili administrativne funkcije, trebaju biti ustanovljena kao dionička društva.

OECD apostrofira i potrebu poboljšanja praksi transparentnosti i objavljivanja, putem povećanja opsega objedinjenog izvješća, kao i poboljšanjem objavljivanja financijskih i nefinancijskih informacija u poduzećima u državnom vlasništvu.

Tu je i jačanje sustava unutarnje kontrole poduzeća u državnom vlasništvu putem poboljšanja učinkovitosti, kao i već spomenuto jačanje autonomije i neovisnosti nadzornog odbora. Tako, u smislu uspostave stručnih i neovisnih nadzornih odbora, smatraju u OECD-u, od nadzornih odbora barem najvećih hrvatskih poduzeća u državnom vlasništvu, treba zahtijevati da imaju većinu neovisnih članova, što uključuje jasne kriterije za njihovu neovisnost od dioničara te od poduzeća i njegove uprave.

Pritom, državna politika i prakse naknada za članove nadzornog odbora trebaju osiguravati mogućnost privlačenja i zadržavanja kvalificiranih stručnjaka.

Preporuča se i osnivanje neovisnih revizijskih pododbora u poduzećima u državnom vlasništvu, također barem u onim najvećima, a tu je i sugestija za osnaživanjem nadzornih odbora da izvršavaju funkcije određivanja strategije i nadzora upravljanja.

“Trenutačnu ulogu i odgovornost nadzornih odbora poduzeća u državnom vlasništvu u Hrvatskoj treba ojačati kako bi mogli, prema zakonu, korporativnim aktima ili poveljama, dosljedno nadzirati strategiju, imenovati glavnog direktora (ili upravni odbor u dualističkom sustavu odbora) i nadzirati upravljanje bez političkog pritiska i utjecaja”, istaknuli su iz OECD-a.

Pristupanje OECD-u, ERM-u II i schengenskom prostoru glavni vanjskopolitički ciljevi

Pregled Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za Hrvatsku sastavljen je u odnosu na smjernice OECD-a za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu (SOE Smjernice), a na zahtjev hrvatskih nadležnih tijela u sklopu projekta pod financijskim pokroviteljstvom Glavne uprave za potporu strukturnim reformama Europske komisije.

Publikacija je sastavljena uz aktivnu podršku Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te brojnih drugih hrvatskih institutucija. Državna tajnica tog ministarstva Sanja Bošnjak rekla je da ta publikacija predstavlja jednu od najzahtjevnijih zadaća koju država koja želi pristupiti OECD-u treba poduzeti.

Bošnjak je napomenula i da su ishodi ovog projekta, u okviru kojih je publikacija i napravljena, uvršteni u akcijski plan za sudjelovanje Hrvatske u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), ulaskom u koji se Hrvatska obvezala između ostalog i unaprijediti upravljanje državnim poduzećima.

“Ulazak Hrvatske u ERM II, OECD, kao i schengensku zonu, predstavljaju zapravo najvažnije vanjskopolitičke cijeve”, istaknula je.

U predstojeće reforme upravljanja državnim poduzećima će biti uključena cjelokupna državna admistracija, poručila je Bošnjak, koja je najavila reforme koje su u skladu s preporukama OECD-a.

Po njenim riječima, reforme će se tako između ostalog odnositi na veću centralizaciju vlasničkih funkcija, jačanje antikorupcijskih mehanizama, uspostavu realnih ali i ambicioznih ciljeva poslovanja državnih poduzeća, transparentnije postupke izbora članova nadzornih odbora i jačanje njihove neovisnosti, a tu je i donošenje novog, sveobuhvatnog zakona o državnim poduzećima.


Komentari