Svijetsku ekonomiju pogodila je dosad neuobičajena ekonomska kriza, a njezine okolnosti komentirao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ekonomska koronakriza je jedna netipična kriza. U povijesti ekonomskih kriza smo vidjeli ili je hiperprodukcija pa nema dovoljno potražnje ili je potražnja velika pa rastu cijene, dolazi do napuhivanja balona pa sve to pada prema recesiji, ali u ovoj krizi smo vidjeli zbog zatvaranja ekonomije da i potrošači nisu trošili, ali su se i globalni nabavni lanci tektonski promijenili, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny u emisiji “Studio 4” HRT-a.
“EU sada nastoji osigurati što je moguće više u kratkom roku i zbog toga se EK prvi put u povijesti zadužila 750 milijardi eura kako bi zemljama članicama pomogla da ubrzaju oporavak i provedu strukturne promjene u smislu otpornosti na slične krize koje će se događati”, dodao je.
Novotny je upozorio da ova kriza nije iza nas i da će se slični ciklusi ponavljati.
“Europa je odlučila što je moguće više proizvoditi, vratiti se na industrijsko načelo da proizvodimo bliže potrošaču, a ne da se roba transportira na tisuće kilometara. U nekim sektorima će se uspostaviti novi opskrbni lanci unutar EU-a brže, osobito u hrani, ali negdje, kao što je slučaj mikročipova za niz uređaja – to će trajati godinama”, rekao je Novotny.
Sjever Europe nije doživio toliki pad ekonomskih aktivnosti kao jug koji ovisi o turizmu.
“Nakon zatvaranja ekonomije, otvaranje koje se dogodilo izazvalo je val potrošnje i potražnje, kako turističke tako i u drugim segmentima. Ljudi su povećali dnevnu potrošnju, ali i investicija poput automobila i bijele tehnike i upravo u tim segmentima kupnje trajnih potrošnih dobara nema dovoljno komponenti koje su se prije proizvodile u cijelom svijetu, pogotovo Aziji. Europa ne može u kratkom roku osigurati sve te komponente i zato sve stoji, prije svega automobilska industrija u Njemačkoj”, rekao je.
Novotny kaže kako se ne mogu svi rizici poslovanja ukalkulirati, odnosno prevenirati.
“Povijest ekonomskih kriza je pokazala da se svakih 10-ak godina dogodi kriza, što je izraženije u razvijenim zemljama, i da nakon krize koja relativno kratko traje brzo slijedi oporavak. To se dogodilo ove godine, njemačka ekonomija se počela oporavljati već u proljeće 2021. od pada prošle godine. U 2020. je pad bio 6 posto, a ove godine će rast biti 6 posto, možda čak i više. Novi podaci pokazuju da se ekonomija nevjerojatno brzo oporavlja, imate snažan val potražnje koji se ne može zadovoljiti na tržištu EU-a”, rekao je.
Krize će se događati, ponovio je Novotny, dodajući da se ekonomija odvija u ciklusima koji traju od 5, 7 pa do 10 godina.
“Možemo računati da će se svakih 10-ak godina događati krize i zato je politika EK usmjerena na povećanje otpornosti na takve šokove”, zaključuje Novotny.
