Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale, pa su Dow Jones i S&P 500 indeks u proteklom tromjesečju izgubili više od 20 posto jer je sve jasnije da će gospodarske štete od pandemije koronavirusa biti goleme.
Dow Jones skliznuo je 410 bodova ili 1,84 posto, na 21.917 bodova, dok je S&P 500 pao 1,60 posto, na 2.584 boda, a Nasdaq indeks 0,95 posto, na 7.700 bodova.
U cijelom prvom tromjesečju Dow Jones potonuo je 23 posto, što je njegov najveći kvartalni gubitak od 1987. godine, dok je S&P 500 pao 20 posto, što nije zabilježeno od financijske krize 2008.
Nakon oštrog pada krajem veljače i početkom ožujka, posljednjih su tjedana podršku tržištu pružile izvanredne monetarne mjere američke središnje banke, kao i nada ulagača da će paket pomoći gospodarstvu od oko 2.200 milijardi dolara, koji je znatno veći u odnosu na paket pomoći koji je Kongres usvojio za financijske krize 2008., ublažiti predstojeću recesiju.
No, ulagači nisu sigurni da će to biti dovoljno jer se zbog širenja koronavirusa oko tri milijarde ljudi u svijetu nalazi u blokadi, dok su mnogi dijelovi gospodarstva paralizirani, a međunarodna trgovina poremećena.
Predstojeći makroekonomski podaci i kvartalna financijska izvješća kompanija pokazat će kakve je štete širenje virusa nanijelo američkom, ali i globalnom gospodarstvu.
Analitičari u međuvremenu smanjuju procjene. Analitičari JPMorgan Chasea procjenjuju, primjerice, da će američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju pasti za 10, a u drugom za 25 posto na godišnjoj razini.
Analitičari agencije S&P Global Rating smanjili su, pak, u utorak procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na samo 0,4 posto, dok su prije pandemije očekivali rast od 3,3 posto.
Rast globalnog gospodarstva od 0,4 posto bio bi najsporiji još od ekonomske krize 1982. godine, a tako nizak rast mnogi analitičari smatraju globalnom recesijom.
Europske burze
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,95 posto, na 5.671 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 1,22 posto, na 9.935 bodova, a pariški CAC 0,40 posto, na 4.396 bodova.
Pritom je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica ojačao 1,7 posto.
No, u cijelom prvom tromjesečju potonuo je 23 posto, što je njegov najveći kvartalni pad u gotovo 18 godina, a pritom je izbrisano 2.800 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica.
MSCI indeks svih svjetskih burzi pao je, pak, u proteklom kvartalu gotovo 22 posto.
Azijske burze
Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu blago porasle, drugi dan zaredom, no trguje se oprezno jer zbog širenja koronavirusa u svijetu rastu rizici po globalno gospodarstvo.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,00 sati u plusu 0,2 posto, ojačavši drugi dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Hong Kongu skliznule između 0,1 i 0,6 posto. U Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji porasle su, pak, između 0,1 i 3 posto.
Podršku tržištima pruža nada ulagača da će golemi fiskalni i monetarni poticaji vlasti u najvećim svjetskim gospodarstvima ublažiti predstojeću recesiju.
No, trguje se oprezno jer i dalje rastu rizici da će širenje koronavirusa u svijetu dodatno povećati ionako goleme gospodarske štete.
Nakon jučerašnjeg pada za 2 posto, jutros su u Australiji cijene dionica skočile 3 posto jer se usporava rast novih slučajeva zaraze i jer su ponešto porasle cijene sirovina.
No, japanski Nikkei indeks je u minusu jer je sve veći broj slučajeva zaraze u Tokiju potaknuo špekulacije o mogućoj blokadi glavnog grada Japana.
Burzovnim indeksima u Šangaju podršku su, pak, pružili podaci o jačanju tvorničke aktivnosti u Kini, što budi nadu da se drugo po veličini svjetsko gospodarstvo počelo oporavljati.
A negativno na tržišta utječe pad američkih terminskih indeksa za otprilike 1 posto, što najavljuje pad cijena dionica na Wall Streetu drugi dan zaredom.
Gospodarska aktivnost u SAD-u vjerojatno će biti „vrlo loša“, a stopa nezaposlenosti mogla bi porasti iznad 10 posto zbog mjera za suzbijanje koronavirusa, kazala je jučer Loretta Mester, predsjednica ogranka američke središnje banke Feda u Clevelandu.
S obzirom na paralizu mnogih dijelova gospodarstva, analitičari posljednjih dana smanjuju procjene kako za američko, tako i globalno gospodarstvo.
Agencija S&P Global Ratings smanjila je jučer procjenu rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini na samo 0,4 posto, s 3,3 posto koliko je očekivala prije pandemije koronavirusa, što bi bio najsporiji rast od ekonomske krize 1982. godine.
Tako spori rast mnogi analitičari nazivaju globalnom recesijom.
Dolar oslabio
A na valutnim je tržištima dolar oslabio jer je Fed najavio nove mjere za povećanje dolarske likvidnosti na financijskim tržištima.
Jutros je dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo na 99,12 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio oko 99,30 bodova.
Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu pao s jučerašnjih 108,45 na 107,85 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1025 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1020 dolara.
A cijene su nafte prigušene jer će slabljenje globalnog gospodarstva izazvati pad potražnje za ‘crnim zlatom’ i jer Saudijska Arabija i Rusija i dalje vode cjenovni rat.
Jutros je na američkom tržištu cijena barela ojačala 0,3 posto, na 20,55 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1,8 posto, na 25,80 dolara.
