Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica snažno porasle drugi dan zaredom, pri čemu se S&P 500 indeks, po prvi put od početka ožujka, probio iznad razine od 3.000 bodova, što se zahvaljuje nadi ulagača u brzi oporavak gospodarstva.
Dow Jones skočio je 553 boda ili 2,21 posto, na 25.548 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,48 posto, na 3.036 bodova, a Nasdaq indeks 0,77 posto, na 9.412 bodova.
Proboj S&P 500 indeksa iznad 3.000 bodova, po prvi put od 5. ožujka, zahvaljuje se vijestima o popuštanju restriktivnih mjera, odnosno postupnom otvaranju gospodarstava u američkim saveznim državama, nadi ulagača u pronalazak cjepiva protiv koronavirusa te golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama.
Zbog toga se ulagači nadaju brzom oporavku američkog gospodarstva.
“Rast tržišta zahvaljuje se velikoj likvidnosti i nadi da će se gospodarstvo brzo oporaviti. Uspon će se nastaviti, no ne bez zastoja. Slabi poslovni rezultati kompanija u drugom tromjesečju bit će pravi test,” kaže Peter Cardillo, glavni ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.
U drugom planu bile su jučer napetosti između Washingtona i Pekinga.
Mediji pišu kako američke vlasti razmatraju mogućnost uvođenja različitih sankcija protiv kineskih dužnosnika, poslovnih sektora i financijskih institucija, nakon što je savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow kazao je da je predsjednik Donald Trump toliko ljut na Kinu zbog koronavirusa i drugih stvari da mu trgovinski dogovor više nije toliko važan kao prije.
Trump i njegova vlada svako malo kritiziraju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju širenja virusa, a u posljednje vrijeme Washington poručuje i da će oštro reagirati ako Kina nametne Hong Kongu zakon o nacionalnoj sigurnosti.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,26 posto, na 6.144 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,33 posto, na 11.657 bodova, a pariški CAC 1,79 posto, na 4.688 bodova.
Pad azijskih burzi
Na većini azijskih burzi u četvrtak su cijene dionica pale zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine u vezi Hong Konga, dok podršku tržištima pruža jučerašnji rast Wall Streeta.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,45 sati u minusu 0,5 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 1,1 posto. U Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,3 i 1,8 posto.
Na samom početku trgovanja svi su ti indeksi bili u pozitivnom području, zahvaljujući jučerašnjem rastu cijena dionica na Wall Streetu.
S&P 500 indeks probio se jučer, po prvi put od 5. ožujka, iznad razine od 3.000 bodova jer ulagače potiču vijesti o popuštanju restriktivnih mjera, odnosno postupnom otvaranju gospodarstava u američkim saveznim državama.
Rast najveće svjetske burze zahvaljuje se, također, nadi ulagača u pronalazak cjepiva protiv koronavirusa i brzi oporavak američkog gospodarstva. Podršku tržištu pružaju i goleme fiskalne i monetarne poticajne mjere.
„Rast tržišta zahvaljuje se velikoj likvidnosti i nadi da će se gospodarstvo brzo oporaviti“, kaže Peter Cardillo, glavni ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.
No, nakon početnog rasta, većina azijskih burzovnih indeksa skliznula je u negativno područje, što je posljedica rasta napetosti između Washingtona i Pekinga u vezi Hong Konga.
Sjedinjene Države formalno su u srijedu zaključile da Hong Kong nije neovisan o Kini. Američki državni tajnik Mike Pompeo kazao je da je “ta katastrofalna odluka Kine samo posljednja na dugom popisu poteza koji temeljno potkopavaju autonomiju i slobode Hong Konga i obećanja koje je sama Kina dala stanovnicima Hong Konga”.
Mediji pišu kako američke vlasti razmatraju mogućnost uvođenja različitih sankcija protiv kineskih dužnosnika, poslovnih sektora i financijskih institucija, nakon što je Kina najavila donošenje novog zakona o nacionalnoj sigurnosti kojim bi se Hong Kongu, među ostalim, zabranilo otcjepljenje od Kine, kao i uplitanje iz inozemstva.
Uz to, predsjednik SAD-a Donald Trump i njegova vlada svako malo kritiziraju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju širenja virusa, a Kina poručuje da se neće sustezati od rasta napetosti.
Stoga se ulagači plaše da bi pogoršanje odnosa između SAD-a i Kine moglo dodatno narušiti globalne poslovne aktivnosti, koje su ionako pod pritiskom zbog koronakrize.
Dolar oslabio treći dan zaredom
A na valutnim je tržištima dolar oslabio treći dan zaredom. Njegov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,93 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,10 bodova.
Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao s jučerašnjih 107,55 na 107,75 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1005 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0955 dolara.
Jačanje eura zahvaljuje se jučerašnjem predstavljanju plana Europske komisije za oporavak gospodarstva od koronakrize, vrijednog 750 milijardi eura.
Cijene su nafte, pak, pale. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 4,3 posto, na 31,40 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 3,1 posto, na 33,65 dolara.
