Ukupni krediti poslovnih banaka iznosili su 271,2 milijarde kuna

Davor Pongracic / CROPIX

Ukupni krediti poslovnih banaka na kraju kolovoza iznosili su 271,2 milijarde kuna, čime je na mjesečnoj razini treći mjesec zaredom zabilježen pad, za 0,1 posto, dok se u odnosu na lanjski kolovoz bilježi rast za sedam posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Ukupni krediti banaka na kraju kolovoza bili su za 61 milijun kuna manji nego na kraju srpnja ove godine, dok su u odnosu na lanjski kolovoz veći za 17,8 milijardi kuna.

Promotri li se promjena u odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti poslovnih banaka, koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima, povećali su se za 10,9 milijardi kuna odnosno 4,2 posto, navode analitičari Raiffeisen banke (RBA) u analizi podataka HNB-a.

Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski krediti, koji bilježe pozitivna kretanja nešto više od sedam godina, u kolovozu su na godišnjoj razini zabilježili porast za više od 16 milijardi kuna, odnosno 14,5 posto. S druge strane, valutni krediti, čiji se udio u ukupnim kreditima kontinuirano smanjuje od druge polovice 2012. godine i na kraju osmog mjeseca iznosi 53,1 posto, zabilježili su godišnji rast od 1,7 milijardi kuna ili 1,2 posto, zamjećuju analitičari RBA.

Također napominju da, gledano prema sektorima, otprilike pola ukupnih kredita plasirano je sektoru kućanstava.

Tako je nominalni iznos kredita sektoru kućanstava krajem kolovoza iznosio 135,2 milijarde kuna, čime je ostvaren rast na mjesečnoj razini od 196,4 milijuna kuna ili 0,1 posto. Rast kredita kućanstvima nastavljen je i na godišnjoj je razini, ali je usporio te je iznosio 5,1 milijardu kuna ili 3,9 posto.

Kod sektora stanovništva, napominju analitičari RBA, osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite, kod kojih je, iako sporijom dinamikom u odnosu na prethodne mjesece, zabilježena godišnja stopa rasta od 6,6 posto.

Stambeni krediti u kolovozu su pak iznosili 60,2 milijarde kuna te su ostvarili rast od razmjerno visokih 9,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zbog povećane tržišne aktivnosti, u odnosu na isti mjesec prošle godine udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je s 42,4 posto na 44,5 posto dok se udio stambenih kredita u kunama povećao s 29,9 posto na 31,4 posto, navode iz RBA.

Krediti poduzećima odnosno nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju kolovoza iznosili su 84,8 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini pad od 749,2 milijuna kuna ili 0,9 posto. S druge strane, na godišnjoj razini zabilježen je rast od 2,9 milijardi kuna, odnosno 3,7 posto.

Krediti središnjoj državi u kolovozu su porasli na 42,9 milijardi kuna, što je u odnosu na srpanj više za 62,4 milijuna kuna ili 0,1 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen razmjerno snažan porast od 9,9 milijardi kuna odnosno 30,1 posto, “što je i očekivani trend kretanja ovih kredita u kriznim razdobljima”, navode analitičari RBA.

Komentari