Osim jeftinih kreditnih linija, moratorija ili reprograma na plaćanje poreznih davanja, čuvanje zaposlenosti prioritetna je mjera i u drugim državama.
Način pomoći, dakako, različit je ovisno o snazi i financijskim mogućnostima države. Italija će, primjerice, svima koji su samozaposleni, a ostali su bez posla, isplatiti 500 eura mjesečno. Solidarnom se u ovom slučaju prema radnicima postavila Austrija koja će u pogođenim tvrtkama isplaćivati 80-90% plaće zaposlenih, kao i socijalno osiguranje, piše Večernji list.
No, isto tako treba znati da je do četvrtka u Austriji bilo 75 tisuća novoprijavljenih radnika na tamošnjoj burzi i većina je ostala bez posla zbog zatvaranja lokala i skijališta. Inače, Austrija spada u zemlje koje imaju jaku socijalnu zaštitu, ali i visoke stope doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te porez na dohodak koji za više platne razrede ide iznad od 50 posto.
Irska, kamo je migriralo jako mnogo hrvatskih građana, faktički sve otpuštene ostavlja na ulici s minimalnom zaštitom jer su njihovi doprinosi mali, pa su im i naknade za vrijeme bolovanja i nezaposlenosti male. Većina zaposlenih u Irskoj nema zdravstvenu zaštitu.
“Slabo plaćeni radnici i oni iz “gig” gospodarstva koji su pogođeni virusom korone posebno će biti teško pogođeni “anemičnim” sustavom socijalne zaštite u Irskoj”, kazao je jedan tamošnji istraživač, a prenosi The Irish Times. Govoreći na konferenciji u Dublinu, istraživač Michael Taft rekao je da Irska nema sustav plaćenih bolovanja, već samo paušalne naknade nešto više od 203 eura tjedno.
“Naš se sustav temelji na povećanju siromaštva, a ne na stvarnoj socijalnoj zaštiti”, rekao je taj Irac. Prvih sedam dana bolovanja radnici ne dobiju ništa. Ista svota od 203 eura tjedno isplaćuje se i otpuštenim radnicima. U Irskoj je prošlih tjedana bez posla ostalo 75 tisuća zaposlenih po kafićima, a procjene su da će se broj otpuštenih mjeriti stotinama tisuća, piše Večernji list.
