Tramišak: Ako nastavimo rasti 20% na godišnjoj razini, postići ćemo stopostotnu iskorištenost EU fondova

Screenshot

Već se dugo priča kako su u sklopu NPOO-a Hrvatskoj na raspolaganju milijarde iz europskog proračuna. O tome kako njima najbolje raspolagati komentirala je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.

Hrvatskoj je uplaćen predujam od 818 milijuna eura na ime Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Za kakve je projekte konkretno taj europski novac namijenjen?

“Govorimo o jednom dijelu paketa od 6,3 milijarde eura. Koji će se projekti financirati ovim sredstvima, znat ćemo nakon provedenih postupaka javnih poziva i natječaja. Možemo reći da će zasigurno biti usmjereni u gospodarstvo, znanost, obrazovanje, zdravstveni sektor te u samu obnovu zgrada, istaknula je Tramišak u središnjem Dnevniku HRT-a.

Zagreb može aplicirati za sredstva za vodovod u nadolazećem periodu

Iz Nacionalnog će plana za sanaciju dotrajale vodovodne mreže u Zagrebu u kratkom roku biti povučeno 55 milijuna kuna. No, to je kap u moru, a ministrica odgovara kako Zagreb općenito iz europskih fondova za tu svrhu može dobiti više novca.


“Značajna europska sredstva su iz razdoblja 2014. – 2020. ugovorena za grad Zagreb. Radi se o 35 milijardi kuna ulaganja”, dodaje Tramišak ističući da će grad Zagreb moći aplicirati za sredstva za vodovod i u razdoblju 2021. – 2027.

Oko iskorištavanja 25 milijardi sredstava na pladnju, ministrica ostaje optimistična.

“Vjerujem da smo kroz proteklo razdoblje stekli bogato iskustvo, da smo naučili kako se upravlja fondovima EU-a, kako se realiziraju projekti. Najveći će izazovi biti u građevinskom sektoru, a koji treba provesti te projekte. Vrlo važne sugovornika vidimo u regionalnoj i lokalnoj sredini u narednom razdoblju. Najvažniji su u cijeloj priči poduzetnici”, dodaje.

Komentirala je i činjenicu da smo po stopi isplaćenosti dosad dostupnog europskog novca među pet najlošijih članica Europske unije.

“Nekoliko godina trajala je uspostava procedura, pokretanje prvih poziva i ugovaranje prvih projekata. Za 20% povećali smo iskorištenost u godinu dana, trenutno smo na 60% isplaćenih sredstava korisnicima, a 50% ovjerenih sredstava prema EU. Ako nastavimo rasti 20% na godišnjoj razini, približit ćemo se onome što nam je cilj, a to je stopostotna iskorištenost fondova”, kazala je.

Na upit hoće li Hrvatska do roka, kraja 2023., iskoristiti sto posto novca koji joj je bio stavljen na raspolaganje, odgovara:

“Svi zajedno moramo ubrzavati stvari. Vlada je donijela zaključak i poslala poruku javnom sektoru da ih podržavamo i u praćenju ovih novih situacija na tržištu građevinskih materijala. A sve kako bi se ubrzali u realizaciji vrijednih projekata. Želimo pomoći korisnicima sredstava, ali je velika odgovornost i na njima da se na vrijeme sve povuče”, dodaje Tramišak.

Upitana je i za silnu papirologiju koja potrebna za dobivanje sredstava.

“Već smo pojednostavili procedure, podigli smo iskorištenost za 20% što sam već rekla. U startu je već smanjena dokumentacija. Neće se više trebati dostavljati građevinske dozvole ili potvrde iz porezne uprave. Sve će to biti dostupno nama u sustavu upravljanja i kontrole, što će ubrzati provedbu projekata”, zaključuje minsitrica.

 

Komentari