Dilema kod ‘bitke’ između kejnezijanizma i neoliberalizma jest: kaos ili pojačana prisutnost države u gospodarstvu kako bi se spasilo ono što se spasiti može. Tu, u konačnici, zapravo nema dileme, ustvrdio je za poslovniFM dr. Mario Švigir, ekonomski analitičar i autor knjige Global Sustainable Capitalism.
U emisiji A’vista, Švigir je pojasnio kako bi država mogla otvoriti put izlaska iz krize uzrokovane pandemijom, posljedično i karantenom koja se obrušila na gospodarstvo. Korona je bila dobra štih-proba za ekonomiju, zato što se ekonomisti bave isključivo brojkama, novcem, različitim poslovnim modelima, no ne prate nove izvore podataka koji su već sada za ekonomiju iznimno važni. Za budućnost će meteorološki podaci biti podjednako važni kao ROA, ROE itd., tvrdi Švigir.
Kada izađemo iz ovog studija nije teško primijetiti da je naše novo normalno zrak koji je saharski i povišene temperature koje onda targetiraju i ekonomske aktivnosti. Samo jedan posto povećanja globalne temperature može toliko povećati razinu vode da možda nekih naših turističkih perjanica za deset godina neće biti, a ni poljoprivreda od koje živimo već za pet godina neće izgledati kao danas.
No, kako smo još u fazi odabira taktike borbe protiv krize koja je već prisutna, Švigir misli da smo ipak nešto naučili iz prošle financijske krize, koja je posljedično pokazala da rezanje i štednja krizu – produbljuju. S obzirom na zadnje prijedloge Vlade, rekao bih da smo nešto naučili. Dva mjeseca prije nego je sve obuzela panika i kada su svi govorili smanji, skrati, oduzmi – jer prva je reakcija kada se suočite s nečim što je novo, veliko i problematično – jest bijeg, vi od toga želite pobjeći. Zato je prva reakcija bila: ma kakva država, sada treba smanjiti proračun, treba smanjiti svaku potrošnju, svaki oblik državnih, javnih i sličnih investicija. No, kejnezijanizam je naučio zemlje da taj prvi impuls da pobjegnemo nije dobar, treba se suočiti, stati i sučeliti se, kaže Švigir. U ovoj se situaciji ipak nešto naučilo, jer zemlje koje su 2008. same sebi nametnule režim štednje ili im ga je nametnuo netko drugi kao Grčkoj, upale su u duboku recesiju. To je empirija dokazala, to nije stvar uvjerenja, piše PoslovniFM.
Cijeli razgovor poslušajte OVDJE.
