SLOM UGOSTITELJSTVA ‘Čak i da sutra svi kafići i restorani počnu raditi po režimu prije krize, promet bi se u najboljem slučaju prepolovio’

Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX

Državni inspektorat dao je jučer zeleno svjetlo za rad 21 restorana koji su se prilagodili novim jasnim pravilima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i mogu nastaviti dostavljati naručenu hranu. Devet restorana koji ranije nisu bili registrirani za tu djelatnost, ali su svejedno pripremali hranu za dostavu, neće moći nastaviti s radom.

Tako su i u vrijeme zabrane rada ugostiteljskih objekata, restorani koji su se okrenuli dostavi, dobili priliku da ostvare kakve-takve prihode, a ti su prihodi, kazao je za Novi list predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, na razini pet do šest posto onih prije zatvaranja restorana zbog epidemije koronavirusa.

“Prema našim fiskaliziranim računima tako se može održavati pet do šest posto ranijih prihoda, ali kad se iz te računice maknu oni koji imaju od ranije ugovore za dostavu s, primjerice, domovima, dolazimo na tri do četiri posto ranijih prihoda”, kazao je Medak.

Medak je na pitanje kako im se isplati raditi uz takve prihode kazao da se ne radi o radu kako bi se zaradilo, nego da su vlasnici s radnicima, tako je barem kod njega, a vjeruje i kod drugih, dogovorili da se radi i da se sve što dodatno zarade podijele na plaće.

“Većina restorana koja odmah na prvu loptu nije otpustila svoje radnike prijavila se za vladinu mjeru potpora za očuvanje radnih mjesta, ali s obzirom na to da ne plaćamo ni poreze ni doprinose na ovaj način osiguravamo dodatni prihod da našim radnicima isplatimo i nešto veće iznose od te četiri tisuće kuna koje zasad daje država. Ne rade naravno u svim restoranima svi radnici. Neki ne mogu, neki su odlučili biti doma uz te četiri tisuće kuna, neki se boje, a dio radnika ima od ranije problema sa zdravljem i bolje da su doma”, pojašnjava Medak.

Po pitanju budućnosti nije optimističan te procjenjuje da će ugostiteljski objekti u Hrvatskoj, pa tako i restorani ostati na domaćim gostima, što znači da će im se prihod, sve da sutra počnu raditi po režimu prije krize, u najboljem slučaju prepoloviti, a onda je pitanje što će biti s desecima tisuća radnih mjesta.

“Od 15 milijardi kuna prometa, možda i do osam milijardi kuna donose strani turisti. Ako ostanemo samo na domaćim gostima, to znači da nam promet pada 50 posto, ali to bi bilo u idealnim uvjetima, a ne u situaciji kad je toliko ljudi na minimalcu koje dobiva od Vlade. Pa više od pola milijuna ljudi je na državnom minimalcu, govori se o smanjenju plaća u javnom sektoru. U takvoj situaciji ne možemo računati na promet veći od pet milijardi kuna, ljudi neće imati novca za restorane. Takva situacija značila bi da ćemo zatvoriti 66 posto objekata. Govorio sam u ponedjeljak o tome i ministru turizma Gariju Cappelliju, ali ministar je bio začuđujuće optimističan po pitanju dolaska stranih gostiju i pričao je o dobroj popunjenosti u dva udarna mjeseca u srpnju i kolovozu, ne znam na osnovu čega”, kazao je Medak.

Prema njegovoj procjeni, svi vlasnici restorana sada bi kao odličnu opciju potpisali to da zadrže većinu radnika i da dvije godine posluju na nuli.

Tvrdi i da bi restoranima bilo puno bolje za početak otvoriti 20 posto kapaciteta, posebice terase, pa ovisno o kretanju epidemije povećavati mjesta, jer će u protivnom ako se sve odjednom otvori i ljudi krenu u kafiće i restorane, a broj oboljelih se naglo poveća za sve biti krivi kafići i restorani, a onda će se nakon toga djelatnost teško oporaviti.

Kaže i kako su trenutno najugroženiji ugostitelji u šoping centrima, pa zatim veliki restorani na obali, a da će krizu najlakše preživjeti manje konobe i klijeti, posebice oni koji su u vlastitom prostoru i neće imati troškove najma.

“U šoping centrima će teško na malom prostoru svi ponovo početi raditi, ako uopće na to i pomisle jer im uprave šoping centara nisu oprostile ni lipe najma i tamo su ugostitelji već nastradali da se sve sutra vrati u normalu. Nema nižeg najma zato što nisu radili. Malo je to licemjerno jer svaki dan pozivamo državu i lokalne vlasti da smanje ili oproste najam i oni to u dosta slučajeva i čine”, kazao je Medak za Novi list.

Komentari