Korporativno upravljanje u Hrvatskoj, na razini financijske industrije ili na razini izdavatelja, niska razina zastupljenosti žena u upravama društava, nadzor financijskih izvješća tvrtki izlistanih na burzi… samo su neke od tema o kojima smo porazgovarali za portal Otvoreno s Antom Žigmanom, predsjednikom Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Kakvi su standardi korporativnog upravljanja u Hrvatskoj i jesu li oni u skladu s europskim i svjetskim standardima?
Kada govorimo o toj temi možemo govoriti o korporativnom upravljanju na razini financijske industrije ili na razini izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Zagrebačku burzu. Sama financijska industrija značajno je regulirana u odnosu na standarde upravljanja i to kroz zakonske i podzakonske propise.
S druge strane, izdavatelji su prvenstveno regulirani u odnosu na obveze transparentnosti svog poslovanja i objave informacija javnosti. Načela korporativnog upravljanja se naslanjaju na te zakonske obveze izlistanih društava i postavljaju najbolje standarde koji su okvir upravljačkim strukturama društva.
U listopadu prošle godine Hanfa i Zagrebačka burza donijele su novi Kodeks korporativnog upravljanja čiji su obveznici svi izdavatelji na burzi, a koji se primjenjuje već od ove godine. Nova načela u kodeksu odraz su najboljih europskih praksi korporativnog upravljanja koje smo implementirali i na hrvatsko tržište kapitala.
Primjetno je da nema dovoljno žena u upravljačkim strukturama hrvatskih tvrtki. Zašto je to tako i što bi trebalo napraviti da se to promijeni?
Prema podacima koje prikuplja Hanfa zastupljenost žena u nadzornim odborima u prosjeku je na razini 20 posto dok je zastupljenost žena u upravama čak i niža, odnosno 15 posto. Zašto je tome tako teško je reći.
Ono što je dokazano različitim studijama i analizama je da kompanije u kojima je veći udio žena u upravljačkim strukturama ostvaruju bolje poslovne rezultate. Stoga i svjetski i europski standardi korporativnog upravljanja zahtijevaju veći udio žena u upravama i nadzornim odborima.
To je prepoznato i u novom Kodeksu korporativnog upravljanja kojim je propisano da nadzorni odbor svakih pet godina mora postaviti kao cilj postotak ženskih članova nadzornog odbora i uprave koji se mora ostvariti u sljedećih pet godina. Svaki cilj mora biti objavljen u godišnjem izvješću zajedno s objašnjenjem zašto je odabran te planom ostvarenja, a napredovanje prema planu mora biti objavljeno svake godine.
Hanfa nadzire financijska izvješća tvrtki izlistanih na burzi. Jeste li primjetili neke nepravilnosti kod tih izvješća i kod kojih tvrtki?
Hanfa kontinuirano, po službenoj dužnosti provodi nadzor obveze objave propisanih informacija izdavatelja, a u okviru toga i financijskih informacija te provjerava jesu li one sastavljene u skladu s izvještajnim okvirom. U odnosu na financijske informacije Hanfa je naglasak provođenja nadzora stavila na sistemski važne izdavatelje te je provela analize izvještaja i primjene pojedinih standarda financijskog izvještavanja.
U provedenim postupcima Hanfa je tražila očitovanja izdavatelja koji su bili predmetom nadzora međutim nisu utvrđene nezakonitosti koje su zahtijevale izricanje nadzornih mjera. Svrha nadzora je korisnicima financijskih izvještaja osigurati transparentnost i dosljednost prezentiranja financijskih informacija te usporedivost podataka, a cilj je preventivnim djelovanjem prema izdavateljima spriječiti narušavanje povjerenja ulagatelja u financijsko izvještavanje.
Kako bi osigurala primjerenu razinu kvalitete nadzora, Hanfa je sredstvima Europske komisije krajem 2018-te godine pokrenula projekt unaprjeđenja nadzora financijskih informacija. Cilj ovog projekta bio je dostizanje europskog standarda nadzora financijskih informacija kakav imaju regulatori na razvijenim tržištima EU te se stoga očekuje puna implementacija nadzora financijskih informacija prema europskim standardima u ovoj godini.
Je li, po vašem mišljenju, napravljeno sve po zakonu i propisima kod preuzimanja ESOP dionica Kraša? Je li zakonski provedena kupovina Kraševih dionica od braće Pivac?
Vezano uz pitanja koja se odnose na događanja vezana uz Kraš d.d. nismo u mogućnosti komentirati postupke nadzora koji su još u tijeku. Hanfa nadzore obavlja sukladno odredbama relevantnih zakona iz svoje nadležnosti i Zakona o općem upravnom postupku te ne može davati informacije o tijeku pojedinog postupka kao odgovor na pojedinačne upite, već u slučaju utvrđenog kršenja zakonskih odredbi poduzima zakonom propisane mjere i/ili podnosi odgovarajuće prijave nadležnim tijelima.
Član ste Međunarodne udruge nadzornika osiguranja (IAIS). Kakva je vaša uloga u toj udruzi?
Hanfa je postala član IAIS-a krajem 2018. godine te smo se odmah intenzivno uključili u rad te međunarodne udruge koja je dobrovoljna članska organizacija nadzornika osiguranja i regulatora iz više od 200 jurisdikcija, što čini čak 97 posto svjetskih premija osiguranja.
Vrlo sam počašćen što su me kolege iz nadzornih tijela zemalja iz CEET regije – regija srednje i istočne Europe i Zakavkazja već početkom 2019. izabrale kao predstavnika regije u sklopu Izvršnog odbora (Executive Committee) IAIS-a. Kako je riječ o međunarodnom tijelu za utvrđivanje standarda odgovornih za razvoj i pomoć u provedbi načela, standarda i drugih popratnih materijala za nadzor sektora osiguranja, sudjelovanje u radu Izvršnog odbora koristim za promicanje stavova naše regije i značajnosti naših tržišta kako bih pritom utjecao na kreiranje politika IAIS-a.
Hanfa se tijekom prve godine članstva uključila u rad još nekoliko odbora IAIS-a, kao što su Macroprudential Committee, Macroprudential Supervision Working Group i FinTech Forum te će u sljedećem razdoblju svakako raditi na tome da se uključi u značajne projekte IAIS-a, čime će ojačati svoju ulogu u određivanju i razvoju načela i standarda važnih za nadzornike osiguranja, a time i za samo tržište osiguranja.
Rad u ovakvoj međunarodnoj udruzi koristim i za jačanje bilateralnih odnosa, kako s članovima regije tako i s predstavnicima drugih regija i jurisdikcija. Ističem da će Hanfa ove godine biti domaćin regionalne konferencije IAIS-a, što će sigurno biti još jedna prilika za jačanje suradnje s nadzornim tijelima na regionalnoj razini te odlična platforma za raspravu o našim tržištima osiguranja.
Kakvo je hrvatsko tržište osiguranja u odnosu na europsko i svjetsko?
Prema dostupnim podacima Insurance Europe-a, Hrvatska se nalazi na 25. mjestu po ukupnoj bruto zaračunatoj premiji između 32 zemlje Europe. Europsko osigurateljno tržište je potkraj 2018. bilježilo 1.311 milijardi eura i godišnji porast od 6,2 posto, dok je hrvatsko tržište osiguranja istodobno bilježilo svega 1,3 milijuna eura, i godišnji porast od 8,8 posto.
U Europskoj uniji prosječna premija osiguranja iznosi 2.169 eura, a u Hrvatskoj iznosi tek oko 423 eura. Omjer premija za životno osiguranje i BDP- a u 2018. godini na hrvatskom tržištu je iznosio tri posto, dok je na europskom tržištu bio 4,35 posto. Omjer premije neživotnog osiguranja i BDP-a na hrvatskom tržištu iznosi 1,63 posto, dok je na europskom tržištu iznosio 2,32 posto. Omjer premije zdravstvenog osiguranja i BDP-a se neznatno razlikuje između RH i Europe, i iznosi oko 0,8 posto.
Koje su najveće kočnice za greenfield investicije u Hrvatskoj?
Greenfield investicije pozitivno utječu na gospodarski rast odredišnih zemalja, a u slučaju zemalja u razvoju kao što je Hrvatska, donose nužan stimulus makroekonomskoj konvergenciji. Naime, osim što ovakvi oblici investicija mobiliziraju ne samo fizički, nego i ljudski kapital ekonomije i na taj način pospješuju dugoročno održivi gospodarski rast, oni pozitivno doprinose produbljenju tržišta i povećanju kvalitete proizvoda i usluga kroz povećanje konkurencije.
Stoga je opaženi pad greenfield investicija u postkriznom razdoblju i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji jedan od otežavajućih faktora gospodarskog oporavka. Na taj negativan trend utječu brojni ciklički faktori kao što su primjerice porast averzije prema riziku, prezaduženost nefinancijskih poduzeća i slično.
Kako su greenfield investicije relativno rizičnije i dugoročnije investicije s nerijetko visokim inicijalnim fiksnim troškovima, na njih pored cikličkih značajno utječu i brojni strukturni faktori poput poslovne klime, jednostavnosti i efikasnosti poslovanja, barijera za ulazak i postojeća razina konkurencije u pojedinim industrijama, porezno okružje i kompleksnost poreznog sustava, postojanost i dosljednost zakonodavnog okvira kao i brojni drugi faktori.
Domaći akteri, uključujući i regulatora kao što je Hanfa, s obzirom na veličinu domaćeg gospodarstva, ne mogu utjecati na spomenute cikličke faktore, no mogu i moraju raditi na poboljšanju strukturnih karakteristika domaće poslovne klime. Drugim riječima, trebaju se uložiti značajni napori kako bi se pripremilo “plodno tlo” koje će privući greenfield investicije kada se ciklički faktori napokon krenu poboljšavati.
Pritom treba voditi računa da te investicije budu u skladu s najvišim standardima društvene odgovornosti i odgovornosti prema okolišu, kako bi se koristi od tih investicija odrazile na blagostanje što većeg broja trenutnih, ali i budućih, ekonomskih subjekata.
Hanfa se bavi i edukacijom potrošača. Što im se sve nudi i kakav odaziv među potrošačima imaju takve edukacije?
Hanfa redovno provodi edukativne aktivnosti usmjerene širokoj javnosti kroz objavu različitih edukativnih materijala, upozorenja, podataka o poslovanju subjekata nadzora i obilježjima financijskih proizvoda/usluga, ali i neposrednim putem, odnosno održavanjem radionica i predavanja o temama iz svoje nadležnosti.
Trenutno su najčešći, iako ne i jedini, primatelji takvih edukacija obrazovne ustanove – osnovne i srednje škole, visoka učilišta i fakulteti, pri čemu se izlaganja uvijek formalno i tematski prilagođavaju predznanju, interesu i potrebama slušatelja. U planu nam je dodatno unaprjeđenje tih aktivnosti i tu bih posebno istaknuli pokretanje redovnih predavanja i za širu javnost o osnovnim temama iz područja tržišta financijskih usluga, a o čemu ćemo uskoro objaviti poziv na našoj internetskoj stranici.
Većinu aktivnosti provodimo samostalno, no surađujemo i s drugim dionicima na tom području, poput udruga, ministarstva i drugih. Tako se redovno odazivamo i sudjelujemo u obilježavanju međunarodnih dana koji se dotiču prava potrošača te financijske pismenosti na kojima kroz radionice, kvizove, predavanja, panele i debate aktualiziramo pojedine teme iz područja financija te ih nastojimo približiti građanima.
Stoga pri provođenju edukativnih aktivnosti poseban naglasak stavljamo na kontinuitet te jezično i sadržajno demistificiranje tema iz područja financija.
Hanfa će kontrolirati tvrtke koje se bave kriptovalutama, Na koji način ćete to raditi i što to zapravo znači?
Djelatnosti vezane za virtualne valute nisu regulirane posebnim propisima te Hanfa ne izdaje odobrenja za rad, ne licencira članove uprava tih društava niti je ovlaštena obavljati nadzor nad kvalitetom pruženih usluga, kako to radi u odnosu na subjekte nadzora čije su djelatnosti regulirane posebnim propisima i nad kojima Hanfa ima zakonske ovlasti provoditi nadzor.
Ovlasti koje Hanfa ima odnosi se na obveze osoba koje obavljaju djelatnosti razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i skrbničke usluge novčanika, a koje proizlaze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Temeljem toga će Hanfa kroz svoje nadzorne aktivnosti provjeravati da li takve osobe provode sve mjere i postupke propisane tim zakonom. Zato se, od početka ove godine, sva društva koja pružaju usluge razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i skrbničke usluge novčanika moraju javiti Hanfi.
Do sada su to učinili Fima Plus, Electrocoin, BlokIdea, In Kapital, Digital Assets i Tikomar.
Koje se sve tvrtke u Hrvatskoj bave kriptovalutama i tko se zapravo može time baviti?
Iako su virtualne valute, odnosno kriptovalute kao što su bitcoin ili ether u najvećem djelu izvan trenutačnog regulatornog okvira koji se odnosi na financijske usluge, neki drugi oblici kripto imovine ovisno o njihovim karakteristikama ipak mogu biti predmetom posebnih regulatornih zahtjeva.
Posebno skrećemo pozornost na definicije financijskog instrumenta, odnosno prenosivog vrijednosnog papira iz Zakona o tržištu kapitala. O njima ovisi primjena značajnog djela postojeće regulacije financijskih usluga, a drugačiji naziv nekog proizvoda ili korištenje neke nove tehnologije nije izuzetak od primjene odredbi Zakona o tržištu kapitala.
Ako određeni subjekt javno nudi ili distribuira proizvod koji bi ulazio u definiciju financijskog instrumenta, odnosno prenosivog vrijednosnog papira, svakako bi trebao obratiti pozornost na sve obveze koje proizlaze iz odredbi Zakona o tržištu kapitala, a prije nego se odluči na poduzimanje takve djelatnosti.
Odredbe Zakona o tržištu kapitala usklađene su s propisima Europske unije te subjektima nisu nametnute neproporcionalne obveze u odnosu na potrebu zaštite ulagatelja i integriteta tržišta.
Koji su vaši budući poslovni planovi?
Uz redovne poslove Hanfe koji se odnose na regulativu i nadzor svih tržišta kojima smo nadležni, i naš rad ove godine obilježava predsjedanje Hrvatske na čelu Vijeća Europske unije.
Hanfa će tako biti organizator i domaćin dva EU sastanka, međunarodnih regulatora udruženih u ESMA-u i EIOPA-u, te organizator jedne međunarodne konferencije. Sve to dodatno će pozicionirati i Hanfu i Hrvatsku kao važne čimbenika u međunarodnim okvirima.
Izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala koje su upravo stupile na snagu Hanfa je dobila šire ovlasti vezano uz praćenje korporativnog upravljanja izdavatelja stoga će i naglasak u budućnosti biti rad na jačanju razine korporativnog upravljanja izdavatelja te ćemo više pozornosti posvetiti usklađivanju nadzornih praksi s europskim standardima provođenja nadzora.
Nastavit ćemo pomno pratiti distribuciju financijskih instrumenata, likvidnosti investicijskih i mirovinskih fondova, neovlašteno pružanje usluga te pomnije praćenje poticaja. Također, posvetit ćemo se novim regulatornim izazovima u području osiguranja, leasinga i faktoringa.
Prije svega potrebno je tržištu omogućiti kvalitetne informacije i smjernice kojima bi se tržište moglo prilagoditi novim zahtjevima iz najavljivanih promjena u Solventnosti II, IFRS 17, globalnim kapitalnim standardima, ali i Pan Europskim osobnim mirovinskim proizvodima.
Tu su i izazovi prilagodbe okruženju niskih kamatnih stopa koje utječu na obveze i ulaganja, rastući cyber rizici, nove tehnologije i primjena “oblaka”, klimatske promjene te pomna kontrola predugovornog informiranja i procesa sklapanja ugovora o osiguranju, te leasinga i faktoringa.
Hanfa će nastaviti sa aktivnostima jačanja razine međuinstitucionalne suradnje s ciljem aktivnog sudjelovanja u kreiranju propisa i standarda iz područja financijskih usluga, prvenstveno na EU, ali i međunarodnoj razini.
Jedan od ciljeva Hanfe će svakako biti i uspostava dodatnih alata usmjerenih prema transparentnoj i učinkovitoj komunikaciji sa zainteresiranom javnošću vezano za donošenje propisa, smjernica i mišljenja iz nadležnosti Hanfe.
