Predsjedavajući Gospodarsko-socijalnog vijeća Vilim Ribić u N1 Studiju uživo govorio je o odgođenoj raspravi u Saboru o ukidanju članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru.
Na pitanje zašto je on pozvan istupati o članarini HGK, Ribić kaže:
“GSV bavi se svim socijalnim i gospodarskim temama, raspravljamo o svemu važnom za napredak i budućnost države. Institucije su važne za državu, a njihovo urušavanje znači urušavanje razvoja i društva. Prepoznali smo u prijedlogu koji je bio u Saboru ishitren i paušalni pokušaj rješavanja jedne institucije koja u Hrvatskoj ima preko 100 godina povijesti, koja je javno dobro. To ne znači da govorimo da ona radi dobro, ali ona je javno dobro. Naša je uloga štititi sve institucije koje su javno dobro”, rekao je Vilim Ribić.
Medijima su, kaže, poslali priopćenje gdje stoji da je potrebna objektiva i nepristrana analiza rada HGK.
“Hajka se suprotstavlja uvidima koje imamo mi. No ne radi ni Vlada ni Sveučilište dobro. A hoćemo li ih zatvoriti? Hoćemo li Sveučilište zatvoriti zbog Borasa?”, upitao je Ribić.
Ljudi iz HGK to doživljavaju kao linč, dodaje.
“Sa 690 zaposlenika Komora je svedena na 390. Institucija se reformira, u procesu je. Ne radi se u tom prijedlogu o brizi za komoru. Anarho-kapitalizam koji se javio zadnjih godina nije briga za komoru – to je opasno, ravno zločinu”, rekao je Ribić, pojašnjavajući kako su pokretači prijedloga njih optuživali da su anarho-sindikalisti.
Komora obavlja prema zakonu i društvenoj poziciji nekoliko funkcija koje su iz mikro-ekonomske sfere nevidljive, kaže Ribić.
“Mi to znamo, kao sindikalisti radimo na ugovorima, poboljšavamo poziciju radnika, a to se ne vidi. Ne cijene ljudi taj napor.
Oni vide, kao članovi Komore, da plaćaju 42 kune, a što dobivaju? Netko obavlja poslove u društvu koje on ne bi mogao. Ta je Komora bar jedan članak zakona izmijenila na dobrobit njenih članova. Iz mikro perspektive ne vide što se na makroekonomskoj i legislativnoj razini događa.
Kada bi ukinuli pretplatu, bi li imali javnu televiziju? Javno dobro nije na cijeni kod ljudi kod nas, dok u Skandinaviji postoji ta kultura”, rekao je Ribić i ponovio kako HGK obavlja jako važan posao za poslodavce.
Rekao je i kako HGK ovisi o velikom broju malih članarina, dok HUP funkcionira na temelju manjeg broja financijera koji daju više.
“HUP nikada neće propasti, jer njih održava nekoliko velikih”, rekao je Ribić.
Sindikati, ističe, ne traže kao što Komora ima – obavezno članstvo.
“Mene bi to uvrijedilo, dao bih ostavku na mjestu u Sindikatu da je netko obavezan da bude u Sindikatu. HGK ima oko 30 zakonom propisanih javnih ovlasti. Sindikati su dobrovoljno financirani od stran članova.
Ja sam rekao da bi se trebao poštivati rad Sindikata koji radi u korist svojih članova, no Sindikat radi i za članove i za nečlanove. Komora je javno dobro, a mi smo interesna udruga, a plodove našeg rada uživaju i oni koji nisu članovi Sindikata.
S obzirom na zakonsko-ustavnu regulaciju, komore i sindikati su u drugačijoj poziciji. Komora predstavlja segment društva, propisane su joj ovlasti, a netko tko je pisao zakone, postavio je narav institucija na različit način. Treba napraviti objektivnu i nepristranu analizu, pa potom donositi zaključke”, rekao je Ribić za N1.
“Puno se laže o Komori”, rekao je.
“Raspudić je jučer slagao da nijedna zemlja bivšeg istočnog bloka nema obavezno članstvo. Srbija ga je ukinula 2007., vratila 2017.”, kaže Ribić dodavši da su vidjeli da to ne funkcionira bez obveznog članstva.
Nahvalio je austrijski komorski sustav. “Austrijski sustav je fenomenalan, ljudi iz Kine dolaze”, kaže Ribić.
Smatra da takav sustav trebamo pratiti.
“Mi ga moramo uvesti takav, a ne ukidati kao neke neoliberalne laboratorij zemlje”, rekao je Ribić. Kao primjer neoliberalnih laboratorij zemalja naveo je baltičke zemlje.
Dalje, Ribić kaže da se u društvu provodi ideologizacija. Posebno je prozvao Davora Huića i Andreja Grubišića.
“Ja sam dovoljno obrazovan, možda i previše za ovaj posao koji radim. Huić, Grubišić, dio novinara, nema kontakt sa stvarnošću, prodaju ideologiju. Sami kažu da je sljedeći HRT, to je ideološki sukob prvog reda, anarhokapitalizam”, kaže Ribić.
Osvrnuo se na prozivku Nina Raspudića koji mu je sinoć u Otvorenom dobacio da je već 30 godina na čelu sindikata.
“Ja nisam sebe instalirao, 30 godina dobivam izbore, ponosan sam, to bi u nekom civiliziranom društvu bila vrlina. Tko je to lansirao? Prvi Milanović kad sam njega napadao. To je kvaliteta, ne nedostatak, o tome sude oni koji su članovi sindikata, koji me biraju, ja sam na to ponosan”, kaže Ribić o svom dugogodišnjem vođenju sindikata.
Voditelj ga je pitao o plaći od 60.000 kuna koliko mjesečno prima Luka Burilović. Ribić je kazao da mu to nije problem te dodao da Burilović ima plaću od 23.000 kuna. Dodao je da to nije pretjerana plaća za tu funkciju.
“Nije, znate što. Dajte mi nađite tu pravdu. Mene ne zanima Burilović, njegova plaća, mene zanima institucija. On je objasnio da je plaća 23.000 kuna, to nije pretjerana plaća za tu funkciju”, rekao je Ribić.
