PODUZETNICI SU BILI U PRAVU? Analiza otkrila da obvezno članstvo u HGK ima negativan utjecaj na konkurentnost Hrvatske

Obavezno članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori ima ukupno gledano negativan utjecaj na konkurentnost Hrvatske, rezultat je analize Dagmar Radin članice Lipinog panela stručnjaka za Barometar konkurentnosti.

Obavezno članstvo u HGK ima negativan učinak na konkurentnost time što: povećava regulacijsko opterećenje; povećava mogućnost koruptivnog djelovanja; dovodi do većeg sukoba interesa u samoj funkciji i djelovanju komore; ukazuje na nesposobnost prilagodbe zakonodavnog okvira i pomanjkanje dugoročne vizije; povećava administrativne uvjete poslovanja uključujući trošak poslovanja. Rezultat je to analize koju je Radin provela za Lipin Barometar konkurentnosti, sljedeći metodologiju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

Prvi argument za ukidanje obveznog članstva u HGK odnosi se na obavezu plaćanja članstva. Hrvatska je jedina od tri zemlje članica Europske Unije koja je zadržala obavezu plaćanja članarina (druge dvije su Austrija i Njemačka) dok su sve druge post komunističke zemlje potpuno prešle na dobrovoljno članstvo do 2006. godine.


Drugi argument tiče se učinkovitosti rada HGK. Kao tijelo koje zastupa interese gospodarstvenika, cilj joj je postizati najbolje ishode za najmanji trošak. Kako je jedan od glavnih ciljeva HGK promoviranje izvoza domaćih tvrtki kroz svoje djelovanje, njihov rad se može mjeriti kroz uspješnost povećanja izvoza. No, kad se izvoz Hrvatske sagleda u kontekstu drugih post komunističkih zemalja članica, Hrvatska ima ne samo općenito usporedno nisku vrijednost izvoza, nego je njen rast bitno sporiji od drugih zemalja.

Treći argument je vezan za legitimitet HGK u predstavljanju interesa gospodarstvenika načinom na koji su oni ustrojeni tj. odabrani. Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori iz 1991. HGK je proglašena tijelom sa javnim ovlastima te joj je istim zakonom zagarantirana održivost financiranja putem obavezne članarine. Kako je HGK nastala zakonskom odlukom njeno daljnje djelovanje i postojanje (i financiranje) isto tako može biti promijenjeno i povučeno.

“Sve je izglednije da će HGK biti primorana reformirati svoju organizaciju i djelovanje te će promjena u strukturi poduzetništva u Hrvatskoj možda biti i jedan poticajni faktor. Naime, kroz napredak poslovanja i tehnologije, mnoge tvrtke a posebice one u IT industriji su uspjele svojim izvrsnim poslovanjem postati međunarodno konkurente i time dobili svoje mjesto za pregovaračkim stolom te zbog svog ekonomske težine, imaju mogućnost seljenja većine svog poslovanja izvan granica Republike Hrvatske. S obzirom na njihovu poslovnu fleksibilnost i konkurentnost, one su u mogućnosti djelovati da se zastarjeli institucionalni okvir koji ih ne zastupa uskoro i promjeni”, zaključuje Radin.

Cijelu analizu možete pročitati na ovom linku.


Komentari