OPORBA JE ZA UKIDANJE ČLANARINA, A OVAKO HDZ BRANI HGK ‘To je tradicija od 168 godina. Ne treba ju rušiti, nego reformirati’

HGK

Hrvatski sabor raspravio je u četvrtak prijedlog izmjena zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kojima se predlaže ukidanje obavezne članarine te na taj način olakša poslovanje poduzetnicima i oslobodi ih se plaćanja tog parafiskalnog nameta.

U ime predlagatelja Kluba Mosta Zvonimir Troskot rekao je kako se Zakonom o HGK između ostalog uređuje i obveza plaćanja članarine, u skladu s odlukama skupštine Komore.

Predloženim izmjenama predlaže se da članarina u HGK više ne bude obvezna već samo dobrovoljna.

Cilj predmetne izmjene je da se poduzetnicima olakša poslovanje na način da više ne plaćaju članarinu HGK kao jedan od niza parafiskalnih nameta, istaknuo je Troskot.



Upozorio je da HGK ima najviše zaposlenika i najnižu efikasnost u EU i jedina je komora, uz austrijsku i njemačku, koja ima obaveznu članarinu. Poručio je kako je za ukidanje obvezne članarine HGK, no ne i za ukidanje članstva.

Potporu zakonskom prijedlogu je najavio Silvano Hrelja (HSU/ HSS) pojasnivši da su za konkurenciju na tržištu, a ne da netko ima zajamčene prihode bez obzira na učinkovitost.

Domagoj Ivan Milošević (Klub HDZ-a) rekao je da ne treba rušiti nego reformirati tu instituciju, koja ima lošu percepciju kod poduzetnika, ali i tradiciju od 168 godina. HGK treba biti moderna platforma u okviru koje će surađivati država i poduzetnici te pomagati im u izvozu, kazao je.

Hrvoje Zekanović (Klub Hrvatskih suverenista) ustvrdio je da HGK opterećuje poduzetnike i ne pridonosi njihovom boljem poslovanju, već moraju plaćati članarinu za one koji su sami sebi svrha.

To treba ukinuti ili naći drugi način financiranja, a da to s nisu poduzetnici, rekao je.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i Glasa) smatra kako bi HGK trebala biti na tržištu i onda bi njezine usluge plaćali oni koji bi u tome vidjeli interes. Nitko ne ukida HGK, nego je želimo učiniti boljom, agilnijom i konkurentnijom, poručila je Mrak Taritaš.

Njezina kolegica iz Kluba Dalija Orešković najavila je potporu zakonskom prijedlogu, ustvrdivši kako je HGK postala režimska institucija koja služi za HDZ-ovo političko kadroviranje i uhljebljivanje isluženih kadrova.

Vesna Vučemilović (Domovinski pokret) najavila je potporu zakonskom prijedlogu i ukidanju parafiskalnih nameta koji su velik problem hrvatskim poduzetnicima.

Namet HGK je sporan, jer se kao obvezatan percipira kao naslijeđe bivšeg sustava i u neovisnoj se Hrvatskoj zadržao do današnjeg dana, ustvrdila je.

Romana Nikolić (Klub SDP-a) kazala je kako je HGK svojim netransparentnim i neučinkovitim djelovanjem postala sama sebi cilj.

Sabor raspravio Prijedlog izmjena Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka

U Hrvatskom saboru raspravljen je u srijedu Prijedlog izmjena Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka kojim će se osigurati da sve luke iz obuhvata Zakona moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite i usklađuje nacionalno sa zakonodavstvom Europske unije.

Zakonski prijedlogom predloženo je brisanje propisane iznimke od pravila da svaka luka odnosno lučko operativno područje na koje se primjenjuje da mora imati procjenu sigurnosne zaštite luke. I to tako da ministarstvo nadležno za pomorstvo, na zahtjev lučke uprave ili ovlaštenika koncesije luke posebne namjene, može izuzeti od izrade procjene sigurnosne zaštite, one luke koje godišnje imaju manje od 12 ticanja brodova.

Ovim se Zakonom, pravne sigurnosti radi, dodatno nomotehnički uređuju i odredbe Zakona te odredbe kojima je definiran sastav Povjerenstva Ministarstva na način da se precizno utvrđuje njegov sastav ovisno o poslovima koje obavlja u danom trenutku.

Napominje se i kako članovima istoga Povjerenstva ne pripada pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu pa za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurat ni dodatna financijska sredstva u držanom proračunu.

Donošenjem ovoga Zakona, Republika Hrvatska će se u potpunosti uskladiti s europskim zakonodavstvom iz područja sigurnosne zaštite brodova i luka, stoji u obrazloženju.

Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka primjenjuje se na hrvatske luke u koje pristaju brodovi u međunarodnoj plovidbi. U skladu sa Zakonom, lučka uprava odnosno ovlaštenik koncesije luke posebne namjene odgovoran je za sigurnosnu zaštitu takve luke, što se prije svega odnosi na obvezu izrade procjene i plana sigurnosne zaštite luke odnosno lučkog operativnog područja te na primjenu mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite. Izradu procjena i planova sigurnosne zaštite luka obavljaju priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu luka.

Branko Bačić (Klub HDZ-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu rekavši kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima sve pomorske atribute. Podsjetio je na hrvatski registar brodova dodavši kako je hrvatska brodogradnja, unatoč teškoćama, sposobna je izgraditi najzahtjevnije brodove.

Dalija Orešković (Klub Centar i Glas) rekla je da se zakon donosi samo zato jer Europska komisija traži da nema iznimke i da vrijede ista pravila za sve. Ustvrdila je kako su lučke uprave politički plijen i služe za zbrinjavanje stranačkih kadrova te da ih treba staviti pod nadzor Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Miro Bulj (Most) upitao je imamo li mogućnosti reagiranja na ugroze i opasnosti od izlijevanja nafte iz tankera i zaštite okoliša, podmorja, marikulture i s obzirom na turističku orijentaciju Hrvatske, pozvavši da se uz pomoć sredstava EU osigura veća sigurnost hrvatskog Jadrana.

Komentari