Ništa od ukidanja obveznog članstva u HGK i HOK-u: Vlada je odbila prijedlog, evo kako to objašnjavaju

HGK

Obvezno članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori već je godinama problem za dobar dio poduzetnika koji ne žele biti prisilno učlanjeni i plaćati članarinu organizacijama za koje smatraju da od njih nemaju nikakve koristi. Već godinama se vodi borba za ukidanjem obveznog članstvu navedenim komorama. Prije šest godina čak se i tadašnji ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras zalagao za ukidanje obveznog članstva u HGK, no od svega na kraju nije bilo ništa.

Klub zastupnika Mosta uputio je, početkom listopada, u saborsku proceduru prijedloge za izmjenu Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori i Zakona o obrtu, kojima bi se ukinulo obvezno članstvo. No Vlada je na današnjoj sjednici na njihove prijedloge dala negativno mišljenje, tako da ni u ovom pokušaju od ukidanja neće biti ništa.

U obrazloženju Vlade navodi se da su na Hrvatsku gospodarsku komoru prenesene brojne javne ovlasti, poput osnivanja Suda časti, osnivanje Centra za mirenje, vođenje imenika agenata za nekretnine i slično. Osim toga, Vlada navodi i da Skupština HGK svake godine donosi odluku o načinu financiranja, te da je predviđena mogućnost oslobađanja plaćanja članarine za nova poduzeća ili ona koja su u postupku stečaja, pa iz toga valjda zaključuju da financijsko opterećenje plaćanjem članarine nije preveliko.

“Vlada Republike Hrvatske smatra da se inicijativi ukidanja obveznog članstva u HGK treba pristupiti s dužnom pažnjom, uz odgovarajuću procjenu oportunosti takve odluke u određenom vremenu, kako zbog javnopravnog karaktera komora i javnih ovlasti koje su na iste prenesene, tako i zbog činjenice da je prijelaz na dobrovoljno članstvo opcija za koju je potrebno ispuniti preduvjete, prije svega, u smislu, postepenog povećanja prihoda iz vlastitih aktivnosti koje će osigurati daljnji nesmetan rad Komore”, navode iz Vlade.



HGK-u 71 posto prihoda dolazi od članarina

HGK bez članarina ne bi mogla preživjeti. Prema planu za ovu godinu, koji se zbog koronakrize neće ostvariti, ali pokazuje strukturu njihovih prihoda i rashoda, ove su godine trebali uprihoditi oko 233 milijuna kuna. Čak 71 posto prihoda dolazi od članarina, a od prodaje usluga samo pet posto. Prihodi od članarine ove su godine trebali iznositi oko 165 milijuna kuna, dok su od prodaje roba i usluga očekivali nešto više od 12 milijuna kuna.

Ostatak su razni ostali prihodi, poput prihoda od imovine, transfera iz proračuna lokalnih jedinica i slično. U ovu godinu ušli su s oko 500 zaposlenih, no u srpnju su najavili otpuštanje oko 150 ljudi. Troškovi zaposlenih trebali su im, prema planu, biti oko 90 milijuna kuna, što je 40 posto ukupnih troškova poslovanja.

Kako obrazlažu odluku za Hrvatsku obrtničku komoru?

Što se pak tiče Hrvatske obrtničke komore, Vlada negativno mišljenje na prijedlog zakona obrazlaže također time da imaju javne ovlasti te da članstvom nisu povrijeđena prava na slobodno udruživanje, što se često ističe kao argument za ukidanje obveznog članstva.

“Obvezno članstvo u takvim udruženjima ne dovodi do povrede slobode udruživanja iako su Komore kao članske organizacije, zajednice osoba osnovane javnopravnim aktom, i imaju javne ovlasti. Temeljni cilj im nije promicati privatne interese svojih članova koji u te udruge najčešće nisu okupljeni dobrovoljno, s obzirom na to da Komore, prije svega, vrše javnopravni nadzor nad članovima struke te stoga prvenstveno promiču javni interes”, navodi se u obrazloženju stava Vlade o ukidanju obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori.

HOK je znatno manja organizacija od HGK. Prihodi su im prema izvješću za 2017. bili oko 19,5 milijuna kuna, od čega na članarine otpada 13,5 milijuna kuna. Tada su imali 35 zaposlenih, čije bruto plaće iznose nešto više od šest milijuna kuna godišnje, piše Telegram.

Komentari