Kako bi se procijenio utjecaj turizma na gospodarstvo, već 50 godina Svjetska turistička organizacija (UNWTO) razvija koncept satelitskog računa turizma. U sklopu sustava nacionalnih računa pojedine zemlje, taj koncept omogućava zasebnu analizu turističke ponude i potražnje u svakoj toj zemlji.
“Sustav statistike turizma u Hrvatskoj ocjenjuje se sa stajališta izrade satelitskog računa hrvatskog turizma na osnovi analize podataka o fizičkim pokazateljima tzv. dolaznog turizma, prosječnoj potrošnji dolaznih posjetitelja, fizičkim pokazateljima domaćeg turizma te prosječnoj potrošnji domaćih posjetitelja i turističkoj ponudi“, rekao je za portal Otvoreno.hr Neven Ivandić, sa zagrebačkog Instituta za turizam.
Ustvrdio je da današnja obilježja sustava statistike turizma ne omogućavaju izradu cjelovitog satelitskog računa turizma Hrvatske.
“Uz dopune i prilagodbe određenih istraživanja moguće je, u relativno kratkom roku, pristupiti izradi prvog ili privremenog satelitskog računa. On će omogućiti da se prvi put, prema općeprihvaćenoj metodologiji izračunaju i procjene učinci turizma na gospodarstvo Hrvatske”, istaknuo je Ivandić.
Satelitski izračun turizma dio je službene hrvatske statistike
Prošle godine predstavljen je Satelitski izračun turizma (TSA) za 2016. godinu. Dio službene hrvatske statistike, a takvo se istraživanje radi svake dvije godine.
TSA kao i regionalne TSA izradilo je Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom financija, Hrvatskom narodnom bankom i Državnim zavodom za statistiku.
Kao jedan od ključnih analitičkih alata TSA predstavlja analizu turističke ponude i potražnje u 2016. godini te donosi službene statističke podatke o ukupnoj, inozemnom i domaćoj turističkoj potrošnji odnosno turističkim izdacima te djelatnostima u kojima se ona realizira.
“U ovom trenutku ne raspolažem informacijama o tijeku priprema i rada na izradi ‘novog’ Satelitskog računa turizma Hrvatske. S obzirom na kompleksnost metodološkog okvira za izradu satelitskog računa, ali i obilježja turističke aktivnosti u Hrvatskoj, poželjna su stalna unapređenja metodologije i praćenja podataka i obuhvata”, rekao je Ivandić.
Naglasio je kako je to usklađeno s Uredbom EU-a uz sadržajno nepromijenjeni okvir sagledavanja obilježja turizma iz perspektive ponude i potražnje, zaposlenosti, ali i ostalih komponenti turističke potrošnje.
Ivandić je dodao kako je Strategija razvitka turizma do 2020. isticala potrebu dodatnog sagledavanja veličine i obilježja karakterističnih proizvoda i usluga, primjerice sunca i mora, poslovnog turizma, tranzita, zdravstvenog i nautičkog turizma te izradu regionalnih pilot satelitskih računa turističkih regija.
TSA procjenjuje makroekonomsku važnost turizma
Na upit o tome na koji se način, zapravo, ispravno prate turistički rezultati u Hrvatskoj, Ivandić je istaknuo kako je to naglašeno u Direktivi Vijeća 95/57/EZ.
U toj Direktivi se naglašava da je “radi procjene makroekonomske važnosti turizma u gospodarstvima država članica na temelju međusobno prihvaćenog okvira satelitskih računa za turizam koji pokazuju učinke turizma na gospodarstvo i radna mjesta, potrebno poboljšati dostupnost, potpunost i sveobuhvatnost osnovnih statističkih podataka s područja turizma, kao ulazni materijal za sastavljanje takvih računa”.
To, drugim riječima znači, da je satelitski račun samo jedan segment sustava statistike turizma usmjeren na procjene makroekonomske važnosti turizma.
Pritom sustav statistike turizma uključuje brojne podatke za kvalitetno praćenje turističke aktivnosti.
“U to je uključen unutarnji turizam, kapacitet turističkih smještajnih objekata, popunjenost turističkih smještajnih objekata, sudjelovanje u turizmu za osobne potrebe poput turističkih putovanja i jednodnevnih posjeta”, rekao je Ivandić.
Kvalitetno praćenje turističke aktivnosti podrazumijeva i integriranje sustava statistike turizma s ostalim važnim makroekonomskim alatima, uključujući nacionalno računovodstvo, platnu bilancu te input-output tablice.
Turizam na izravan i neizravan način pridonosi gospodarstvu
Promatrajući prema Satelitskom računu turizma za 2016. godinu vidljivo je kako je bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti iznosila 69 948 milijuna kuna. Pritom je udio bruto dodane vrijednosti turističkih djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti bila 24,01 posto.
Izravna bruto dodana vrijednost turizma iznosila je 31 734 milijuna kuna, a udio izravne bruto dodane vrijednosti turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti bio je 10,89 posto.
Govoreći o udjelu turizmu u bruto domaćem proizvodu (BDP), Ivandić je rekao kako je, prema Satelitskom računu turizma za 2016. godinu, taj udio iznosio 11,4 posto.
Dodao je kako su on i Ivan Šutalo u zajedničkom radu pod nazivom An integreted TSA and IO model for the estimation of the overall contribution of tourism: The example of Croatia, procijenili da turizam u BDP-u u 2016. godini iznosi 16,9 posto.
“U ukupnom gospodarstvu, turizam pridonosi na izravan i neizravan način što podrazumijeva primjenu kvantitativnih, prije svega determinističkih – model koji ne sadrži koji ne sadrži slučajnu komponentu, ali i stohastičkih modela odnosno onaj koji prepoznaje slučajnu prirodu ulaznih komponenti ekonomske analize. Uobičajeno se koriste modeli povezani sa sustavom nacionalnih računa kao što je input-output model”, istaknuo je Ivandić.
Treba istaknuti kako se turistički rezultati ne mogu mjeriti samo turističkim dolascima već brojem noćenja i turističkom potrošnjom koja spaja potrošnju domaćih i stranih turista.
Prema statističkim podacima iz 2016., unutarnja turistička potrošnja u Hrvatskoj iznosila je 78 616 milijuna kuna dok su unutarnji turistički izdaci bili 76 955 milijuna kuna.
Na upit o tome utječu li na turističku potrošnju i doznake naših ljudi iz inozemstva, Ivandić je naglasio kako “radničke doznake iz inozemstva imaju potencijal povećati kupovnu moć domaćeg stanovništva, a tako neizravno utječu na domaće turističke izdatke kao i unutarnju turističku potrošnju”.
Sukladno satelitskom računu turizma za 2016. godinu (DZS):
| Unutarnja turistička potrošnja | 78 616 milijuna kuna | ||||
| Unutarnji turistički izdaci | 76 955 milijuna kuna |
Sukladno satelitskom računu turizma za 2016. godinu (DZS):
| Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u milijunima kuna | 69 948 | |||
| Udio bruto dodane vrijednosti turističkih djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u % | 24,01 | |||
| Izravna bruto dodana vrijednost turizma u milijunima kuna | 31734 | |||
| Udio izravne bruto dodane vrijednosti turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u % | 10,89 | |||
| Izravni bruto domaći proizvod turizma u milijunima kuna | 40 040 | |||
| Udio izravnog bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu u % | 11,40 | |||
| Izvor: Institut za turizam | ||||
