Ministar financija Zdravko Marić govorio je o pomoći države poduzetnicima i poticanju kreditne aktivnosti banaka.
Na novinarski upit koliko će ove godine biti otpisano poreznih davanja ministar Marić je rekao da je ta mjera trajala do 20. lipnja.
“S ponedjeljkom 20. srpnja porezni su obveznici u obvezi podnijeti PDV obrasce, što je bilo planirano. I od trenutka od kada ste podnijeli zahtjev do sada je odobreno nešto preko 90 tisuća zahtjeva. Znači, 90 tisuća poreznih obveznika je zatražilo odgodu, a onda posljednično, ovisno o kriterijima, potpuni ili djelomični otpis, ili obročnu otplatu. Ukupni zahtjev je do sada iznosio 5,3 milijarde kuna od tih više od 90 tisuća poduzetnika, odnosno poreznih obveznika. Od tih 90 tisuća njih 80 tisuća podnijelo za zahtjev za odgodu u prvih 20 dana od kada je došlo do zaključavanja gospodarstva”, rekao je Marić za Večernji TV.
“Kada sad podnesu PDV obrasce za lipanj mi ćemo imati punu sliku i Porezna uprava će ponovno uložiti velike napore da idući tjedan odmah napravimo tu analizu jer se gleda travanj, svibanj i lipanj u odnosu na to isto razdoblje godinu prije. Ako vam je pad prihoda veći od 50 posto onda ulazite u onu kategoriju da vam se porezi otpisuju, ako ste imali godišnji promet manji od sedam i pol milijuna kuna ili djelomično, ovisno o padu prihoda ako ste veći. Naravno, oni porezni prihodi koje smo rekli, ne PDV, ne trošarine, ne carine, nego izravni porezi, dohodak i dobit. Ako ste s padom prihoda manjim od 50 posto, onda ste se kvalificirali za beskamatnu obračnu otplatu”, rekao je ministar.
“Nije svrha da vam Porezna uprava, kolokvijalno rečeno, u jednom trenutku skoči za vrat, nego ćete vi onda podnijeti zahtjev. Do sada je gotovo četiri tisuće zahtjeva za obročnu otplatu već podneseno. I Porezna uprava to u najkraćem mogućem roku odobrava, i to najviše dvije godine beskamatatno. A oni kod kojih je pad manji od 20 tisuća, kod njih nema mogućnosti otpisa”, upozorio je.
Uz konstataciju da su to moratoriji koji se odnose na protekle mjesece travanj, svibanj i lipanj, ministar je upitan hoće li biti produživanja te mjere još koji mjesec.
“Ta mjera završila je s datum 20. lipnja. Proračun se maksimalno stavio u funkciju zaštite radnih mjesta, likvidnosti, općenito gospodarstva i funkcioniranja društva, ali ne možemo zanemariti da treba nekako isplatiti i platiti mirovine, financirati zdravatsvo i sve ovo skupa. Mislim da je ovo bila jako dobra mjera koja je jako dobro i prepoznata od poreznih obveznika. E sad kada gledate mjeru odgode, odnosno otpisa poreza i kada tome dodate šest milijardi kuna do sada plaćenih izravnih potpora, a sada i ovaj nastavak za pojedine djelatnosti, kao i mjeru koja se tiče skraćenog radnog vremena, dolazimo do one treće mjere iz tog horizontalnog seta, što znači da ona vrijedi za sve jednako. A to je mjera da su se stvorili uvjeti da financijske institucije, poglavito kreditne institucije, banke, što više kreditiraju”, objasnio je Marić za Večernji TV.
Istaknuo je da je sad bitno da ta likvidnost, u vidu povoljnih zajmova za obrtna likvidna sredstva, zaživi što je moguće više i da poduzetnici i porezni obveznici kroz ta sredstva mogu financirati svoje funkcioniranje i onda se, što je moguće prije, oporave od svih ovih posljedica.
