Kako su se Kraševi menadžeri na brzinu obogatili i zašto su ih radnici prijavili DORH-u?

Sandra Simunovic / CROPIX

Rijetko je kad na Zagrebačkoj burzi bilo tako uzbudljivo kao u rujnu prošle godine. Pivac je najavio preuzimanje Kraša, u bitku se upetljao srpski poduzetnik Nebojša Šaranović, a cijena dionice je s 400 skočila na više od 1000 kuna.

Konačno, krajem studenog Pivac je postao većinski vlasnik kad je 18 posto dionica kupio od tvrtke Kraš-ESOP u kojoj su udjele imali zaposlenici. I dok je novi većinski vlasnik objašnjavao svoje planove, dio radnika krenuo je pisati prijavu protiv čelnih ljudi sumnjajući da su počinili cijeli niz kaznenih djela.

Tvrde, dok oni nisu mogli kupovati udjele – gomilali su ih menadžeri. I doista, RTL Potraga istražujući slučaj došla je do zanimljivog otkrića. Baš u vrijeme kad se naveliko govorilo o preuzimanju Kraša – 20-ak direktora, članova Uprave i Nadzornog odora – kupilo je gomilu udjela. I u manje od dva mjeseca prodali ih za 60 puta veće iznose.

Bio je to pravi poslovni triler.

“Ja bih rekao da je ono što se događalo u rujnu i listopadu s dionicama Kraša jedan od najzanimljivijih događaja na Zagrebačkoj burzi u zadnjih desetak godina”, smatra ekonomski analitičar Danko Sučević.

“Kad se u roku od 40 dana imate 28 posto koji su promijenili ruke i cijena je otišla gore 100 posto”, govori financijski konzultant Andrej Grubišić.

Pripetavanje za dionice Kraša na burzi i konačna bitka za 18 posto koje su preko društva Kraš-ESOP držali uposlenici kompanije počelo je na jesen prošle godine.

“Ali, to se događa samo jednom u povijesti društva, jedna bude IPO, jedanput bude Esop prodaja, samo jedanput, nakon toga netko je to znao, čekao, i zaradio… bogatstvo”, ističe Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Ovo je rezultat utakmice – braća Pivac nadigrali su misteriozniog srpskog poduzetnika Nebojšu Šaranovića.

“On je sam digao ljestvicu”, tvrdi Grubišić.

Po vlastitim navodima, za 360 milijuna kuna dobio je 28 posto dionica Kraša. Braća Pivac su za 52 posto dionica dali 430 milijuna kuna.

“Mislim da se zaletio”, dodaje Grubišić.

“Vi se u tom trenutku susrećete s dva velika igrača koji imaju čistu situaciju, i u jednom trenutku prijeti da se dva velika igrača udruže i obezvrijede što se napravilo u proteklih 19 godina”, rekla je Marica Vidaković, prokuristica Kraša.

Dobili su i radnici Kraša koji su imali udjele u Kraš-ESOP-u. Svoj su dionički paket na koncu prodali Braći Pivac.

“Braća Pivac su platili više nego dva puta ono što su namjeravali platiti”, ističe Danko Sučević, ekonomski analitičar.

Oni su im najprije nudili 430 kuna po dionici. Na kraju su po dionici platili 861 kunu.

Analitičari smatraju da je to dobar posao.

“Na kraju se priča svela na to da je primorao braću Pivac da plate više nego što su namjeravali, da je Kraš-ESOP iz toga izašao na neki način bogatiji nego prije, a njegovoj Kappa grupi je ostalo 28 posto Kraša”, pojašnjava Sučević.

Oni koji nisu dobili ništa, dio radnika Kraša, podnijeli su kaznenu prijavu DORH-u. Zbog, navodno, nesavjesnog gospodarskog poslovanja i sklapanja štetnog ugovora upiru prstom na prve ljude Kraša. Navode da je riječ o kaznenom djelu prijevare zbog stjecanja imovinske koristi. Za Potragu govore pod uvjetom anonimnosti, kažu da se boje za svoja radna mjesta.

“Budući da smo mi radnici uputili kaznenu prijavu DORH-u, eto, ovim putem smo spremni svjedočiti o tome. Elemente kaznene prijave, to će utvrditi DORH ako ih ima, a po meni ih ima”, govori jedna od radnica.

Krajem prošle godine više od tisuću radnika ima udjele u Kraš ESOP-u. Raspon se kretao od onih koji imaju pola udjela. Najviše je onih koji su imali po jedan udio.

Je li točan izračun da su oni koji su imali udjel od 400 kuna, unovčili to za 72.000 kuna?

“I više od 73 tisuće”, kaže Vidaković.

No, ovi radnici tvrde – najviše su dobili menadžeri.

“Nikad nigdje nije bilo objavljeno… i onda shvatiš što su napravili. Pljačku. To je pljačka. Pa Kraš-ESOP je radničko dioničarstvo”, optužuje radnica Kraša, a nadovezala se Vidaković:

“Ja sam vam rekla da je prvi kolektivni ugovor u novoj Hrvatskoj napravljen u ovoj kompaniji, radnička prava… nema prava koliko ovdje. Ja bih vrlo rado da pogledate prosječnu plaću sektora, naše branše, koliko je u Krašu, pa mi recite imam li razloga biti povrijeđena.”

Kraš-ESOP formiran je prije 19 godina kao d.o.o. koje je držalo 18 posto temeljenog kapitala kompanije. Udjele su mogli imati samo radnici Kraša zaposleni na neodređeno vrijeme. Kada bi radnik odlazio iz Kraša u mirovinu ili zbog nekog drugog razloga vraćao bi te udjele u trezor i za to dobio naknadu.

“To je zatvoreno društvo gdje su pristup imali svi uposlenici”, navodi Jakovčević.

Tako, primjerice, kada je prošle godine radnik koji ima jedan poslovni udjel od 400 kuna otišao u mirovinu, svoj udio vraća u trezor, a za to je isplaćen 1080 kuna. Po istoj toj cijeni udio kupuje drugi radnik.

Tisuću radnika imalo je udjele i za Kraš-ESOP se govorilo da je primjer radničkog dioničarstva. Ali radnici pred kamerom tvrde – nisu svi imali istu priliku da upišu udjele.

“Nemam dionice i nikad me nisu njima ponudili. Radim tamo preko 20 godina. Ponudili su osobama, djelatnicama koje imaju puno manje staža. U tom omjeru jako puno ljudi ima koji nisu uopće bili ponuđeni da uzmu ESOP-ove dionice. Neki su kad su saznali to išli u dioničko društvo gdje su pokušavali nešto napraviti, pa su im dali spis da se upišu na taj spis i onda im je rečeno da kad bude dionica da će ih pozvati, što je nerealno jer su već svi udjeli prodani.”

“Kriteriji su bili identični, otvoreni za sve. Tko je htio, mogao je i tada, postoji lista na koje se predbilježbe upisuju, i kad dođe vrijeme za realizaciju. Sve što vam mogu reći, sve objede i navodi da su više nego u biti skoro u domeni klevete”, komentirala je Vidaković.

Kada je ESOP prodan Braći Pivac – otvorila se Pandorina kutija.

“Nakon toga kad su počele stizati informacije o udjelima, o tome tko ima koliko. To je bilo još gore. Nitko to nije znao, nitko o tome nije vodio brigu. Nitko nije niti sanjao da će Kraš-ESOP ikad biti prodan”, rekla je anonimna radnica Kraša.

Uvid u knjige Kraš ESOP-a pokazuje neobičnu slučajnost

Na Trgovačkom sudu Potraga je tražila uvid u knjige Kraš ESOP-a. Posljednji upis udjela u sudskom registru pokazuje neobičnu slučajnost. Početkom listopada prošle godine na raspolaganju je 156 udjela različitih nominalnih vrijednosti od 200 do dvije tisuće kuna. Te udjele uoči prodaje ESOP-u kupuje 26 uposlenika Kraša. No, među njima je osmero direktora sektora ili povezanih društava, dva člana uprave, pet menadžera iz nadzornog odbora Kraša, a iz samog ESOP-a dvije osobe – direktorica i prokuristica. Čak 17 menadžera. Radnici izgovaraju teške optužbe.

“Pogodovanje… što je to drugo nego baratanje povlaštenim informacijama. Oni su sve znali što će se dogoditi s prodajom Kraš-ESOP-a Pivcu. Da, oni su svi dolazili pozivani od 9. do 11. mjeseca. U 10. se to naročito desilo kad su direktori, menadžeri pozivani u dioničarstvo da upišu dionice. Pozivala ih je direktorica Odjela dioničarstva. Ona ih je pozivala.”

Menadžeri su tih dana plaćali udjele u prosjeku od devet i pol do deset tisuća kuna, da bi ubrzo unovčili to u stotinama tisuća.

Priča se komplicira kada se vidi koliko su te svote unovčili već za manje od dva mjeseca.

Kad se ESOP prodao braći Pivac udjeličari su dobili oko 18.000,00 kuna po jednom udjelu od 100 kuna nominalno. Dakle ako je netko imao udjel od 400,00 kuna dobio je 72.000,00 kuna.

Međutim, druga je slika kod menadžera. Primjerice: u fotofinišu kupuje pet udjela po 700, odnosno 35 udjela po 100 kuna. Koje u stvarnosti plaća oko devet i pol tisuća kuna. Dakle, devet i pol tisuća kuna ubrzo je vrijedilo 630.000 kuna. Ako tome pridodamo udjele koje su kupovali ranijih godina svote su još veće – 23. studenog prošle godine oni na vrhu kompanije zaradili su milijunske iznose.

“Da je netko u kratkom vremenu uložio 100, a dobio 1000, ili od 10.000 dobio milijun kuna, onda se radi o krajnje nemoralnom činu, ali u zakonskim okvirima, vjerojatno”, pojasnio je situaciju Jakovčević.

Ako je netko prokurist Kraš ESOP-a i u ključnom trenutku kupuje dodatne udjele iako postoji mogućnost da to kasnije dobro unovči, čak i ako je zakonito, je li moralno?

“Nije točno da nitko, ja sam vama rekla da se dva puta godišnje odlučuje o tome, na oglasnim pločama je bio poziv. O tome što je moralno, nije moralna ni ova prijava, svi oni znaju gdje je moja kancelarija i mogli su dati primjedbe, i izvršiti uvide u poslovne knjige. Pa bi gorčina ostala što nisu na vrijeme shvatili ima li ili nema nema koristi od tog ESOP-a. Danas kada je ESOP koristan, ljutiti su, ali trebaju biti ljutiti na sebe”, poručuje Vidaković za RTL.

Komentari