Guverner HNB-a otkrio što nas očekuje iduće godine

Tomislav Kristo / CROPIX

Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je za Poslovni dnevnik kako se očekuje nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada i rasta u pogledu plaća i ukupne zaposlenosti. U posljednjih nekoliko godina zaposlenost je u nas u prosjeku rasla oko dva posto, što je razmjerno skromno, to prije što je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji i svakako predstavlja jednu od važnijih strukturnih slabosti naše ekonomije.

Usporedno s nastavkom povoljnih kretanja na tržištu rada ove bi godine gospodarski rast mogao iznositi tri posto realno, a za 2020. središnja banka predviđa usporavanje rasta BDP-a na 2,8 posto, što je pak neznatno više nego u prethodnih projekcijama (2,7%). Očekivanja za iduću godinu nešto su bolja nego što su još jesenas sugerirale prognoze, a usto su za ostvarenje projekcija sada podjednako zastupljeni i pozitivni negativni rizici, dok su donedavno prevladavali oni negativni, kaže Vujčić.

Unatoč Brexitu, sve procjene govore da će njegov utjecaj na vodeće ekonomije EU, a neke od njih su i glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, biti manji nego što se očekivalo još prije nekoliko mjeseci, kad su se za neke od njih predskazivali recesijski scenariji. Prema aktualnim prognozama, u eurozoni se za ovu godinu očekuje rast od 1,2 posto, a iduće godine 1,4 posto.

U svakom slučaju, inozemna potražnja trebala bi ostati solidna pa su u HNB-u za 2020. malo podigli očekivanja rasta izvoza roba i usluga (sa 2,8 na 3,3 posto).



Povećana je i prognoza inflacije potrošačkih cijena. Nakon ovogodišnjeg usporavanja na (očekivanih) 0,8 posto (smanjenje stope PDV-a na određene proizvode, pada cijena naftnih derivata), za iduću godinu u središnjoj banci računaju s ubrzanjem na 1,4 posto, i to kao rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena hrane i rasta trošarina. U prethodnim projekcijama u HNB-u su računali s nešto nižih 1,1 posto inflacije.

Zahvaljujući posebice rastu izvoza usluga, jačem korištenju fondova EU i rastu prihoda od osobnih doznaka, višak na tekućem i kapitalnom računu u ovoj će godini biti veći nego lani, ali realno je očekivati da će taj suficit u 2020. biti nešto manji.

I relativni pokazatelji inozemne zaduženosti trebali bi zadržati pozitivan predznak, što znači smanjenje s ovogodišnjih 75,7 na 70,6 posto BDP-a.

U takvom makroekonomskom okruženju HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim, kaže Vujčić.

Govoreći o očekivanjima vezanim uz fiskalnu politiku, nakon lani ostvarenog viška proračuna opće države, ove godine izglednim se čini uravnotežen saldo odnosno blagi manjak (0,1 posto BDP-a), a za 2020. u HNB-u opet računaju s blagim plusom, od 0,2 posto BDP-a. I dug opće države bi se, prema prognozi HNB-a, trebao nastaviti smanjivati, sukladno fiskalnim pravilima, piše Poslovni dnevnik.

Komentari