U protekle dvije netipične makroekonomske godine, u Hrvatskoj je zabilježen solidan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Državni proračun je u suficitu, vanjski dug u odnosu na BDP pada, a inflacija je među najnižima u regiji Središnje i Istočne Europe (CEE zemalja). Na domaćem tržištu primjetne su jako niske kamatne stope na kredite, odnosno krediti koji se nude građanstvu su na “rasprodaji”, piše u financijskoj analizi portala moj-bankar.hr.
Kako se nadalje navodi, Hrvatska narodna banka “puše na hladno”, uvodi se ponovno zloglasni HROK, čime građani nisu ni najmanje zadovoljni.
No, s druge strane, banke, usprkos višku likvidnosti i dalje su relativno oprezne kod plasmana kredita. Naime, kako piše na portalu moj-bankar.hr, udio ukupnih kredita stanovništvu i poduzećima u hrvatskom BDP-u je na razini od 60-ak posto. To se može usporediti s Poljskom, Češkom i Slovačkom.
Nema ‘eksplozije’ gotovinaca
Taj udio ne raste, čak je i pao u 2019. u usporedbi s godinom ranije. U apsolutnom iznosu to znači da su plasmani poduzećima i stanovništvu prošle godine porasli za oko šest milijardi kuna u odnosu na pretprošlu godinu, što je manje nego rast BDP-a od oko 11 milijardi kuna.
Kako piše u financijskoj analizi portala moj-bankar.hr, važno je razumjeti strukturu rasta plasmana, isključujući državu, gdje skoro ukupni rast proizlazi iz plasmana stanovništvu uslijed neto pada plasmana poduzećima uzrokovanom čišćenjem bilanci zbog Agrokorove nagodbe. Može se zaključiti kako se ne može govoriti o ‘eksploziji’ kredita stanovništvu, pa ni gotovinskih kredita.
Gotovinski krediti su relativno jeftini
Prosječne kamatne stope na gotovinske kredite u eurima i u kunama u Hrvatskoj su na povijesno najnižim razinama. Tako prosječna kamatna stopa za kredit od 7000 eura odobren na pet godina, iznosi oko sedam posto. To je niže nego što je bilo u prethodnim godinama i u skladu je s državama Središnje i Istočne Europe.
Usporedbe radi, na kredit od 7000 eura na rok od pet godina, u Češkoj kamatne stope iznose pet posto, u Poljskoj šest posto, a u Sloveniji, kao i kod nas sedam posto. Više kamatne stope ima Bugarska – osam posto te Madžarska – čak 16 posto.
Hrvatske banke nisu ekstra profitabilne
U javnosti se s čuđenjem promatra dobit hrvatskih banaka. Naime, PBZ je prošle godine ostvarila 1,7 milijardi kuna, a Zaba 1,6 milijardi kuna dobiti nakon poreza. HPB je ostvarila 160 milijuna kuna dobiti nakon poreza.
Prema analizi portala moj-bankar.hr, vidljivo je kako Zaba i PBZ ostvaruju čak 60 posto dobiti u Hrvatskoj iako drže 48 posto aktive. Prvih pet banaka, a to su PBZ, Zaba, Erste, OTP i RBA drže 90 posto profitabilnosti bankarskog sustava.
U Hrvatskoj povrat na investirani kapital – ROE iznosi devet posto. Usporedbe radi, procjenjuje se da u Ukrajini povrat na investirani kapital – ROE iznosi 27 posto, u Madžarskoj i Rumunjskoj po 14 posto, Bugarskoj 11 posto i Sloveniji 10 posto. Manji povrat od Hrvatske vidljiv je samo u Poljskoj, a iznosi sedam posto.
Rezultat banaka u Hrvatskoj u prošloj i pretprošloj godini bio je pod utjecajem Agrokora i golemih rezervacija te otpisa koje su banke bile dužne provesti kroz svoje knjige. Bez “Agrokor” učinka, bankarski sustav bio bi, prema profitabilnosti na razini prosjeka CEE država.
HNB gleda dugoročno
Kako piše portal moj-bankar.hr, u Hrvatskoj imamo situaciju niskih kamatnih stopa na apsolutno (i blago relativno) rastuće gotovince, a banke pronalaze prostor za disperzirani plasman viška sredstava.
Uzimajući u obzir kontekst “niže” profitabilnosti banaka, prije svega zbog Agrokora, može se zaključiti da su mjere HNB-a razborite, a cilj je osiguranje dugoročne stabilnosti bankarskog sustava.
U financijskoj analizi dalje se navodi, kako se smatra da će ova godina biti “čista” od Agrokora i s njim povezanim čišćenjima bankarskih bilanci. To će povećati profitabilnost banaka što će nadalje omogućiti da gotovinski krediti budu na sličnim, povijesno niskim raznima kamatnih stopa, piše u financijskoj analizi na portalu www.moj-bankar.hr
