Financijski pokazatelji od 23 milijarde kuna manjih prihoda, a rashodi ostaju jednaki, 147 milijardi kuna. Vladin je to prijedlog rebalansa državnog proračuna zbog krize uzrokovane koronavirusom. Oporba poručuje: pravi rebalans vidjet ćemo tek nakon izbora, rečeno je u emisiji Otvoreno HRT-a.
Je li ovakav proračun održiv? Što ako sindikati ne prihvate suspenziju svojih mukotrpno izborenih povišica? Hoće li manjak prihoda zbog pada gospodarstva biti i veći? Kakva nas financijska jesen očekuje?
U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su: Zdravko Marić, ministar financija, Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a, Stjepan Čuraj, saborski zastupnik HNS-a i Anka Mrak-Taritaš, saborska zastupnica i predsjednica GLAS-a.
Hrvatska je u ovu krizu ušla spremnija nego u prijašnju krizu
Zdravko Marić je rekao kako je Hrvatska u ovu krizu ušla puno spremnija nego što je bila u prijašnjoj.
“U prošloj krizi Hrvatska je ušla s dvostrukim deficitima na tekućem računu platne bilance. Zbog visokog priljeva inozemnog kapitala i visoke osobne potrošnje, visokog priljeva inozemnog kapitala koji je mahom išao u tu potrošnju i jednim djelom u investicije. Jednim djelom nam je deficit platne bilance bio više od devet posto BDP-a, a ukupni inozemni dug prešao je razinu od 100 posto. Dugovali smo prema inozemstvu više nego što u jednoj godini stvorimo”, rekao je Marić.
Ministar financija istaknuo je kako u ovu krizu ulazimo sa suficitima na jednom i drugom računu.
“To nije garancija da će sve bezbolno proći. Analitički smo pristupili ovoj krizi s mjerama i sve ima rezultata. Ova kriza je pokazala što je država i što su njene institucije. Da ne uzimamo državu baš tako zdravo za gotovo. Koliko god je za državu važno gospodarstvo jer generira novu vrijednost, plaća poreze u državni proračun i sve nas koji obavljamo bilo koju vrstu državnih ili javnih dužnosti, tako financira. Sada se pokazuje da ni gospodarstva nema bez jake države i njenih institucija”, istaknuo je Marić.
‘Mjere su dobro postavljene, ali ne daju rezultate’
Branko Grčić je rekao kako je nešto smanjena rashodovna strana, taman toliko da se pokriju potpore za očuvanje radnih mjesta.
“Ova je kriza na razini elementarne nepogode. Ona se dogodila iznenada i nije je nitko očekivao. Takve krize zahtijevaju drugačiju reakciju. Nužna je bila reakcija samo s jednom velikom mjerom. Oko toga smo podržali Vladu. Očekivali smo da će se puno više toga dogoditi iza te jedne mjere.
Potpuno je izostalo ono što su neke druge zemlje implementirale za građane. Potpora najugroženijim građanima u dohodovnom smislu, dodaci potrebitima. Mjere su dobro postavljene, ali ne daju rezultate. Banke ne daju nove kredite i tu je Vlada trebala odlučnije stati i reći kako bez vas mi ne možemo”, istaknuo je Grčić.
Zdravko Marić ističe kako je HBOR prošlog tjedna u suradnji s Ministarstvom financija izradio nove programe i poslao ih u Bruxelles u rekordnom vremenu, a Bruxelles je u rekordnom roku odgovorio na programe, da ih se stavi u funkciju.
“Da možemo koristiti u okviru dozvoljenih potpora, subvencionirati nove kredite s HBOR-ove strane koji će sudjelovati u njima 50 posto. Naravno, tu komercijalne banke trebaju dati svoj obol jer u ovom trenutku imamo na tisuće zahtjeva. Sami trebaju prepoznati trenutak društvene odgovornosti. Nije moratorij samo za pravne osobe nego i fizičke”, istaknuo je Marić.
Branko Grčić smatra kako će svima trebati 12 mjeseci prilagodbe, bilo da su ostali bez posla ili da su im smanjenje plaće.
“Svi ljudi koji su ulagali u autobuse, letjelice, brodice, treba im omogućiti 12 mjeseci da budu slobodni, dok se situacija ne poboljša”, rekao je Grčić.
‘U dva mjeseca pali smo pet godina unatrag’
Čuraj ističe kako smo, što se tiče prihoda, na razini 2015. godine.
“Mi smo pali u dva mjeseca, pet godina unatrag, kad govorimo o PDV-u, dugu, manje-više smo na razini 2015. godine. Ovaj rebalans je trebao pokriti sve ovo što smo napravili. Trebamo razmišljati o scenariju za šest ili 12 mjeseci”, istaknuo je Čuraj.
‘Rebalans treba napraviti u ovom trenutku’, ističe Mrak Taritaš
“Mi imamo izbore i ovo je trebalo napraviti jer proći će četiri mjeseca dok se sve konstituira i tehnička vlada počne djelovati. Ovo je trebalo učiniti sada da se pokriju neke odluke koje su ranije donesene. Zato se nije dirala rashodovna strana da se nikome ne zamjere. Ali na jesen se mora napraviti rebalans”, rekla je Mrak Taritaš.
Mrak Taritaš ističe kako trebamo gledati kako nas netko ocjenjuje i gledati što činiti.
“Svi ukazuju na poljoprivredu da će biti samodostatna, što neće i možemo biti sretni ako će biti turizam na 30 posto od lani. Treba potaknuti potrošnju. Bit će nezaposlenih u turizmu i bit će problema. Ljudi su ulagali i treba vidjeti kako iz ovoga izaći. U ovom trenutku treba donijeti neke odluke”, rekla je Mrak Taritaš.
‘Kako se kriza produbljivala tako smo i mi reagirali’
Zdravko Marić ističe kako je već upitan u Saboru kad će biti rebalans, a on smatra da će to biti onda kad će imati koliko-toliko jasnu sliku slijedom nekih parametara.
“Nitko ne može projicirati dubinu i duljinu epidemije. Zaista ne bih uopće ulazio u te špekulacije. Dobro smo pretpostavili u turizmu pad broja noćenja stranih gostiju za 70 posto, to nam je nekakva pretpostavka. Osigurali smo 65 milijardi za ovu godinu. Treba gledati na određene mjere koje su stavljene u funkciju i ideja je gledati kako dalje. Kako se kriza produbljivala tako smo i mi reagirali. Svako radno mjesto je jako važno”, istaknuo je Marić.
Branko Grčić kaže kako se ne zna što će biti 15. lipnja kada se isplati treći mjesec potpora. Jedan dio ljudi će zbog turističke situacije dobiti otkaz.
Stjepan Čuraj smatra kako su gospodarske mjere bile koliko-toliko na vrijeme.
“Ima li ova Vlada mandat za dodatno zaduživanje, to je važno pitanje. Sad treba gledati što raditi za sljedećih 10 godina”, istaknuo je Čuraj.
Anka Mrak Taritaš naglašava kako su banke trebale prepoznati situaciju s koronavirusom te da se rad nedjeljom pretvorio u nešto što se nije trebao pretvoriti.
“Treba paziti da ne stradaju mali trgovci. Vratit ćemo rad nedjeljom, a malih trgovaca neće biti”, istaknula je Mrak Taritaš u emisiji Otvoreno na HRT-u.
