Hoće li Hrvatska nakon 20 godina konačno dobiti jednostavan i jasan Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu? Prijedlog Zakona prošao je prvo Saborsko čitanje, a prijedlozi, mišljenja i primjedbe uputit će se Ministarstvu državne imovine radi pripreme konačnog prijedloga Zakona, koje će resorno ministarstvo proslijediti Vladi.
Taj zakon obuhvaća tri kategorije – turističko zemljište, zemljište za kampove te ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište u procesu pretvorbe i privatizacije. Još uvijek važeći Zakon iz 2010. godine omogućio je da imovina ostane neprocijenjena iako su je trgovačka društva koristila.
Kako kažu u Samostalnom odjelu za odnose s javnošću i protokol Ministarstva državne imovine, u predmetni Zakon uvedena su rješenja iz važećeg Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije.
Novim Zakonom rješavaju se imovinsko pravni odnosi
“Na temelju toga su Hrvatska i, uz prethodno ispunjenje određenih pretpostavki, jedinice lokalne samouprave i trgovačka društva zapravo pravni sljednici društvenih poduzeća, utvrđeni vlasnicima građevinskog zemljišta, uključujući i turističko, koje je u sustavu društvenog vlasništva bilo na upravljanju, korištenju i raspolaganju društvenih poduzeća pa time i predmet pretvorbe društvenog vlasništva i privatizacije”, istaknuli su u Samostalnom odjelu za odnose s javnošću i protokol Ministarstva državne imovine.
Novim Zakonom se, među ostalim, razrješavaju imovinsko pravni odnosi na neprocijenjenom građevinskom zemljištu između Hrvatske i jedinica lokalne samouprave, kao vlasnika tog zemljišta i trgovačkih društava koji na tom zemljištu imaju izgrađene građevine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala i unesene u njihov temeljni kapital.
Zatim se utvrđuje pravni položaj trgovačkih društava u odnosu na neprocijenjeno građevinsko zemljište u vlasništvu Hrvatske i jedinica lokalne samouprave na kojemu društva imaju građevine u svom vlasništvu i utvrđuju pravila i pretpostavke temeljem kojih će trgovačka društva moći nastaviti koristiti to zemljište u roku od 50 godina.
Kako kažu u Samostalnom odijelu za odnose s javnošću i protokol Ministarstva državne imovine, obuhvat neprocijenjenog turističkog zemljišta utvrdit će se u upravnom postupku temeljem sve dostupne i relevantne dokumentacije jednako za sva područja u Hrvatskoj.
Zbog administrativnih barijera otežane investicije
Procjenjuje se kako je u Hrvatskoj šest milijuna četvornih metara turističkog zemljišta, a još uvijek važeći Zakon iz 2010. godine nije uspio riješiti probleme u upravljanju zemljištem. Naime, zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i ostali turistički objekti postalo je vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili jedinica lokalne uprave i samouprave.
Problem je i 80 kampova, koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili su objekti koji se nalaze u njima u vlasništvu trgovačkih društava, a zemljište vlasništvo države. Pojašnjenja radi, površina kampova iznosi oko 14,5 milijuna četvornih metara.
Sve je to ostavilo posljedice, a neke od njih su da turističke tvrtke koje su koristile nekretnine u vlasništvu države nisu plaćale naknadu za koncesiju, a s druge pak strane, zbog nemogućnosti dobivanja dokumentacije za gradnju na toj zemlji, nije došlo do novih investicija.
Procjenjuje se da zbog neplaćanja naknade za koncesiju šteta za Državni proračun iznosi od dvije do tri milijarde kuna.
Umjesto koncesije – zakup
Sve su to razlozi za izradu novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim će se, konačno, regulirati što je to zemljište oko hotela i što je to zemljište u kampovima. Definirat će se i zemljište u vlasništvu lokalne uprave i samouprave kao i zemljište na kojem su izgrađeni objekti.
Novost je to što će se umjesto koncesije upotrebljavati termin – zakup pa će turističke tvrtke biti zakupnici turističkog zemljišta u vlasništvu lokalnih jedinica. Pritom zakupnina ne smije iznositi manje od šest ni više od 10 kuna godišnje po četvornom metru.
Što se tiče kampova, novim prijedlogom se trgovačkim društvima, vlasnicima kampova, priznaje vlasništvo zemljišta ispod procijenjenih objekata. Sukladno tome, formirat će se nove katastarske čestice s objektima koje su u vlasništvu tvrtki, a država će postati isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.
Cijena zakupa odredit će se uredbom hrvatske Vlade, a Prijedlogom Zakona određuje se da će se ta cijena korigirati koeficijentom ekonomske isplativosti po županijama.
I, na kraju, ništa manje važno pitanje odnosi se na to kako će se dijeliti prihodi od zakupnine za zemljište u kampovima kao i od prodaje takvog zemljišta.
Prema Prijedlogu novog Zakona, 30 posto prihoda uplaćivat će se u Državni proračun, 20 posto u proračun lokalne uprave ili samouprave, 10 posto jedini područne ili regionalne samouprave i 40 posto Fondu za turizam.
