Deficit veći od planiranog: Koronakriza dosad proračun stajala oko 32 mlrd. kuna

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Osim umirovljenika, kojima će država krajem ovog mjeseca isplatiti 600 milijuna kuna jednokratnog dodatka na mirovinu, i građani koji čekaju povrat preplaćenog poreza na dohodak iz 2020. godine počet će ga dobivati već u svibnju.

Malo tko može reći da to nije još jedno predizborno dodvoravanje vladajuće ekipe, ovog puta mlađoj skupini glasača. Povrat poreza inače se isplaćivao u kolovozu, a lani je iznimno kao socijalna mjera isplata pomaknuta na lipanj, dok bi ove godine prvi novac trebao stići već u svibnju.

Preraspodjela proračuna

Dug ljekarnama vjerojatno će se vraćati novim kreditnim zaduženjima kod domaćih banaka koje zapravo plivaju u novcu. Višak likvidnosti u bankarskom sustavu kreće se oko 70 milijardi kuna, pa novac nije problem, njega ima, samo je pitanje granice do koje se može povećavati javni dug i deficit. Koronakriza dosad je državni proračun stajala oko 32 milijarde kuna, od toga je 13 milijardi kuna manje naplaćenih poreza i oko 19 milijardi kuna troškova povezanih s epidemijom.


Iz Europske unije zbog pandemije je stiglo oko 5,9 milijardi kuna bespovratnih sredstava, te milijarda eura, odnosno 7,5 milijardi kuna SURE kredita. Povrh izvanrednih, tu su i tekući državni rashodi koji se kreću uobičajenom dinamikom, što će reći da rastu, a pokrivaju se zaduživanjem.

Očekuje se da će država građanima vratiti gotovo dvije milijarde kuna. Te bi isplate trebale teći iz lokalnih proračuna jer je porez na dohodak njihov prihod, a prvi put znatne bi povrate trebali dobiti deseci tisuća zaposlenih u dobi do 30 godina.

Zaposleni u dobi do 25 godina dobit će natrag sav uplaćeni porez na dohodak i prirez, dok će osobe između 25 i 30 godina država razveseliti povratom polovice naplaćenog poreza. Računa se da će se mladima vratiti oko 700 milijuna kuna, dok bi ostale skupine poreznih obveznika trebale dobiti više od milijarde kuna. Lokalne jedinice već su izašle sa zahtjevom da im država odobri pozajmicu u visini povrata poreza kako ne bi ostale bez redovnih prihoda za tekuće troškove. Posebno su pogođeni gradovi na moru koji imaju osjetan pad prihoda, Dubrovnik je primjerice lani bio na polovici prihoda iz 2019. godine. Prema tome, isplate će biti na vrijeme jedino ako država uskoči s pozajmicom. Nije ni čudno što je ministar financija Zdravko Marić prvi put ovaj tjedan kazao da će ‘deficit nažalost biti veći’ od ranije planiranih 2,9 posto. Kako sada stvari stoje, mogao bi biti i oko pet posto, što nas znatno udaljava od kriterija za brzo uvođenje eura. Marić kaže da će novac za umirovljenički dodatak skupiti preraspodjelama u proračunu, višak se, primjerice, pojavio na stavci nacionalnih mirovina koje prima samo oko 4600 starijih građana umjesto 20.000, za koliko su planirana sredstva.

2,5% BDP-a za kamate

U svemu tome povoljno je što troškovi otplate kredita i kamata na nova zaduženja padaju pod utjecajem snažnih intervencija središnjih banaka. Udio godišnjih izdataka za kamate u posljednjih se pet godina smanjio za jedan postotni poen, na 2,5 posto hrvatskog BDP-a.

To znači da samo rast veći od tog iznosa jamči uredno servisiranje dugova. Ministar financija kaže da će Vlada do kraja ovog mjeseca izaći s izmijenjenom projekcijom za ovu godinu, a za očekivati je da će se istodobno pokrenuti rebalans ovogodišnjeg proračuna kako bi se i time ‘pokrile’ nove neplanirane financijske obaveze države. Osim za podršku gospodarstvu, vraćanje duga ljekarnama i isplatu COVID dodatka umirovljenicima, sredstva treba pronaći i za 4-postotno povećanje osnovice plaća u javnom sektoru, koje se primjenjuje od početka siječnja, piše Večernji list.


Komentari