Na Wall Streetu je u srijedu Dow Jones dosegnuo novu rekordnu razinu, dok su S&P 500 i Nasdaq indeks blago pali drugi dan zaredom, pri čemu je pod najvećim pritiskom bio tehnološki sektor.
Dow Jones ojačao je 90 bodova ili 0,29 posto, na rekordnih 31.613 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,03 posto, na 3.931 bod, a Nasdaq indeks 0,58 posto, na 13.965 bodova.
Klizanje S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše je posljedica pada cijena dionica u tehnološkom sektoru za prosječno 1 posto.
Taj je sektor mjesecima po rastu predvodio na tržištu, no u posljednje vrijeme ulagači povlače novac iz tog sektora i preusmjeravaju ga u druge sektore, kao što su energetski, rudarski i financijski, koji bi trebali imati najviše koristi od novih poticajnih fiskalnih mjera i oporavka gospodarstva od koronakrize.
Tako zahvaljujući rastu cijena nafte posljednjih tjedana najviše raste energetski sektor. Jučer je skočio daljnjih 1,5 posto.
Podatak o snažnom rastu prometa u trgovini na malo u SAD-u pozitivno je, pak, utjecao na potrošački sektor, koji je ojačao 0,7 posto.
Novi rekord Dow Jones indeksa zahvaljuje se, među ostalim, snažnom rastu cijena dionica Verizon Communicationsa i Chevrona, nakon vijesti da je Berkshire Hathaway, kompanija poznatog investitora Warrena Buffetta, ovoga tjedna uložila velike novce u te dvije tvrtke.
U fokusu ulagača bila je jučer i objava zapisnika sa sjednice američke središnje banke u siječnju.
Pokazalo se da su svi čelnici Feda podržali odluku da monetarna politika ostane popustljiva. Fed je tada poručio da će kamatne stope ostati blizu nule sve dok inflacija ne dosegne 2 posto, pa i nešto više.
Golemi fiskalni i monetarni poticaji već gotovo godinu dana podržavaju gospodarstvo i tržište dionica, a očekuju se i novi poticaji na prijedlog predsjednika Joe Biden u ukupnom iznosu od oko 1.900 milijardi dolara.
Ulagači se nadaju da će Kongres uskoro prihvatiti barem dio Bidenovih prijedloga.
No, neki analitičari upozoravaju da bi golemi poticaji mogli ubrzo podignuti inflaciju, što bi navelo Fed da poveća ključne kamate prije nego što se na tržištu očekuje.
Jučer objavljeni zapisnik sa sjednice američke središnje banke u siječnju pokazao je da su svi čelnici Feda podržali odluku da monetarna politika ostane popustljiva.
Fed je tada poručio da će kamatne stope ostati blizu nule sve dok inflacija ne dosegne 2 posto, pa i nešto više.
No, neki analitičari upozoravaju da bi jačanje inflacije moglo navesti Fed da poveća ključne kamate prije nego što se na tržištu očekuje.
Zbog toga posljednjih dana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice, pa se na 10-godišnje i 30-godišnje obveznice kreću blizu najviših razina od veljače prošle godine.
Stoga se dio ulagača počinje preusmjeravati iz rizičnijih investicija prema obveznicama, koje nose manje, ali sigurnije prinose.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,56 posto, na 6.710 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,10 posto, na 13.909 bodova, a pariški CAC 0,36 posto, na 5.765 bodova.
Azijske burze
Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak pale jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, dok su kineski burzovni indeksi prvog radnog dana nakon višednevnih praznika porasli.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,3 posto, skliznuvši s rekordne razine.
Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 1 posto. U Singapuru i Šangaju burzovni su indeksi porasli između 0,1 i 0,8 posto.
Kineski burzovni indeksi jutros su, prvog radnog dana nakon proslave lunarne nove godine, porasli jer tamošnji ulagači nastoje nadoknaditi propušteno, s obzirom da su u proteklih tjedan dana ostale najveće svjetske burze porasle.
No, na većini ostalih burzi u regiji cijene su dionica jutros pale jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, s obzirom da su jučer MSCI indeksi azijskih i svjetskih burzi dosegnuli rekordne razine.
Tržišta dionica već tjednima rastu zahvaljujući nadi ulagača da će vlasti širom svijeta i dalje pojačano trošiti, a središnje banke voditi politiku jeftinog novca sve dok ne budu sigurne da se gospodarstvo oporavilo od koronakrize.
U SAD-u se očekuje i novi paket poticajnih mjera, ukupno vrijedan oko 1.900 milijardi dolara, što bi trebalo podržati oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva.
“S još jednim paketom poticaja, koji će Kongres vjerojatno prihvatiti do kraja ožujka, oporavak američkog gospodarstva mogao bi se u ovoj godini ubrzati. No, izgledi za globalno gospodarstvo ostaju nesigurni, unatoč pozitivnim vijestima o cijepljenju protiv covida-19, zbog pojave novih varijanta virusa”, pišu analitičari Commonwealth Bank of Australia u osvrtu na situaciju na tržištima.
Osim toga, ulagači se plaše da bi povećana državna potrošnja mogla potaknuti rast inflacije. Zbog toga se posljednjih dana prinosi na američke 10-godišnje i 30-godišnje državne obveznice kreću blizu najviših razina od veljače prošle godine.
Dolar ojačao
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla jer ulagači igraju na to da će se američko gospodarstvo, potaknuto golemim poticajima, brže nego ostala oporaviti od koronakrize.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 90,95 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,65 bodova.
Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 105,85 jena, kao i jučer u ovo doba.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2045 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2085 dolara.
Cijene su nafte, pak, porasle i dosegnule najviše razine od siječnja prošle godine.
Jutros je cijena barela barela na američkom tržištu skočila 1,3 posto, na 61,90 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1,35 posto, na 65,20 dolara.
