Čelnici Hrvatske poljoprivredne komore upozorili su da se domaće stočarstvo se našlo u velikim problemima zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane. Predložili su kratkoročne i dugoročne mjere pomoći.
Prva je da Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa HPK definira instituciju koja će izračunati trenutne gubitke u sektorima stočarstva zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane i do 70 posto.
“Tražimo i hitan sastanak s ministarstvom i Vladom kako bi sačuvali stočni fond jer s obzirom da sve žitarice odlaze u izvoz, neće biti hrane”, rekao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, nakon sastanka 50 poljoprivrednih proizvođača, članova šest sektorskih odbora HPK u petak u Zagrebu, prenosi portal Agroklub.
Dodao je da su predložili i sedam dugoročnih mjera za spas stočarstva: osiguranje profitabilnosti, mjeru ruralnog razvoja koje treba usmjeriti prema preradi, a koje će moći koristiti isključivo primarni proizvođači, osiguranje veće fleksibilnosti vezano za klanje i prodaju na gospodarstvima, stavljanje zelene energije u službu poljoprivrede, što znači staviti solare na farme; do jasnog i vidljivog označavanja hrvatskih proizvoda na tržištu, kao i osiguranja dostupnosti u vitrinama trgovačkih lanaca. Treba i osigurati robotizaciju te informatizaciju farmi iz Plana oporovaka i otpornosti.
Predsjednik Odbora za tovno gospodarstvo HPK Zvonimir Širjan rekao je da proizvođači bilježe enormne gubitke jer su cijene žitarica u posljednjih godinu otišle za 70 posto gore.
Troškovi su 30 posto veći
“Nalazimo se pred zidom. Na takav način se više ne može proizvoditi jer su troškovi proizvodnje otprilike 30 posto veći nego što je cijena po kojoj prodajemo svoje proizvode”, naglasio je.
Dodao je da bi predložene kratkoročne mjere, prije svega uključivanjem Ministarstva gospodarstva, kao i one dugoročne, trebale osigurati dovoljno stočne hrane za nastavak vlastite proizvodnje goveda jer pšenica i ječam odlaze mahom u izvoz, te hrvatski stočari ne mogu kupiti žitarice.
Upozorio je da gube na dijelu gdje moraju kupiti ‘domaće žitarice’, “na kojima svi dobro zarađuju, osim nas”.
Traže i da se poljoprivredno zemljište napokon stavi u funkciju stočarske proizvodnje jer ima puno natječaja na kojima stočari, imali oni 50 ili 200 krava, ne mogu proći.
Predsjednici Odbora za mljekarstvo, ovčarstvo i kozarstvo HPK Igor Rešetar i Stjepan Živković upozorili su na teško stanje u ovim sektorima, koji zahtijevaju konkretne mjere pomoći.
Uzgajivači ovaca i koza na rubu opstanka
Rešetar smatra da povećanje naknade od 50 lipa ne može osigurati rentabilnost daljnje proizvodnje mlijeka u ovakvim uvjetima, a Živković da je izostanak turističkog tržišta posljednjih godinu dana, uz skupu stočnu hranu, doveo na rub opstanka uzgajivače ovaca i koza.
Predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK Mladen Kušec istaknuo je da domaći proizvođači svinja, koji imaju samodostatnost 45 posto, ne mogu prodati na domaćem tržištu svinje, kao ni odojke, jer ih nitko ne želi kupiti. Isto tako ne mogu sklopiti ni dugoročne ugovore sa domaćim prerađivačima, odnosno klaoničarima.
S druge strane, kako navodi, masovno se izvoze domaće žitarice u Italiju i Španjolsku, od kuda se naveliko uvoze butovi za dalmatinski pršut. “Problemi svinjogojaca nisu od jučer, traju već godinama, a sada je voda došla do grla jer je stočna hrana na tržištu, koje je pogodila i koronakriza, postala preskupa”.
Predsjednik Odbora za sustav krava-tele i Odbora za konjogojstvo HPK Miško Šklempe naglasio je da imamo 50.000 krava u tome sustavu, a da su za Covid-19 njihovi uzgajivači dobili pomoć od 149 kuna po jednoj kravi.
“Neki nisu dobili ni toliko”, istaknuo je i dodao da nije optimist što se tiče rješavanja ovoga problema jer je u poljoprivrednoj strategiji, stočarstvo na marginama.
‘Nema nas niti u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti’
“Ne možemo prodati niti jedno tele u EU, što je tragedija, a nema nas niti u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, te smo najmanje novaca, posebno za stočarstvo, povukli iz europskih fondova”, smatra.
Primjerice, dodao je, za solarne panele se dobije 50 posto povrata, ali njih nećete vidjeti na domaćim farmama, jer se Vlada, prije svega ministarstva financija i gospodarstva, a ne naše resorno ministarstvo, u to nije uključilo.
Jedino je konjogojstvo i u koronakrizi funkcioniralo jer ima izvozno tržište od 95 posto u Italiju, a imamo 18.000 konja zaštićenih pasmina.
