Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koji prikuplja podatke o osiguranicima u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti prema godinama, osnovama osiguranja, spolu, djelatnostima, županijama i područnim službama i uredima, objavio je novu analizu osiguranika.
Tako je na dan 31. prosinca 2019. godine prema podacima HZMO-a bilo ukupno 1,545.192 osiguranika ili 2,5 posto više nego godine ranije u sustavu generacijske solidarnosti.
Od toga je bilo registrirano 1,460.981 radnika kod pravnih i fizičkih osoba ili 2,3 posto više nego godine ranije. Obrtnika je bilo 64998 ili 8,6 posto više, a poljoprivrednika 19213 – 1,2 posto manje.
Uspoređujući broj umirovljenika s brojem zaposlenika vidljivo je kako se broj umirovljenih osoba opasno približio zaposlenicima.
Naime, u prosincu 2019., prema podacima Državnog zavoda za statistiku bilo je registrirano 1,334.369 zaposlenih tj. 0,1 posto manje nego u studenom, ali i 0,9 posto više nego u istom mjesecu 2018. godine.
Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, njih 228.668 ili 0,1 posto manje nego u studenom te 2,5 posto manje nego u istom mjesecu pretprošle godine.
S obzirom da se broj umirovljenika i broj zaposlenika gotovo izjednačio, što nije dobro za državni proračun, za portal Otvoreno.hr upitali smo predsjednika Demokrata Miranda Mrsića za komentar te situacije.
“U Hrvatskoj se, nažalost, stvari ne mijenjaju što se tiče mirovinskog sustava, jer vlada HDZ-a nije napravila reformu održivosti mirovinskog sustava. Ono što se vidi iz ovih podataka je da smo stalno u istom odnosu, jer broj umirovljenika i broj radno sposobnog stanovništva se približava omjeru 1:1. To će dugoročno stvarati probleme zbog opterećenja na državni proračun jer će taj proračun trebati alimentirati dio sredstava koji nedostaju u mirovinskom sustavu”, rekao je Mrsić.
Dodao je da se njegova stranka Demokrati zalagala za micanje svih onih mirovina iz mirovinskog sustava koje nisu vezane uz rad i radničke mirovine.
“Iz mirovinskog sustava treba isplaćivati samo mirovine iz rada, a sve ostale mirovine po posebnim propisima, a to su mirovine bivših pripadnika JNA, NOB-a, domobranske, MUP-a, vojske i ostale povlaštene mirovine, među kojima su i braniteljske, trebaju se financirati iz državnog proračuna”, istaknuo je Mrsić.
Napomenuo je da država mora biti jeftinija, a da bi bila jeftinija mora se napraviti preustroj državne administracije.
“To je ključna reforma kako bi mirovinski sustav bio dugoročno održiv. On će uvijek ovisiti o proračunu i o njegovim sredstvima”, naglasio je Mrsić.
Akademici imaju mirovine iz rada
Zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor ima ih 674 ujedno s najvećom mirovinom od 10.039,94 kuna.
Nakon njih drugu najveću mirovinu od 9.124,58 kuna imaju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a tek nakon toga slijede hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, njih 71.293 s prosječnom mirovinom od 5.925,92 kuna.
Mrsić je naglasio kako se mora biti vrlo oprezan kod mirovina akademika, jer svi oni odlaze u mirovinu s punim radnim stažem, a to je mirovina koja je zarađena radom. Na svoju mirovinu dobivaju dodatak, jer se nalaze u HAZU.
“Njih ne treba gledati kao povlaštene mirovine već njihove mirovine treba razdvojiti na onaj dio koji je uprihodovan radom i drugi dio koji im daje država. To je ono što smo zahtijevali kad smo krenuli u razdvajanje mirovina”, rekao je Mrsić.
Dodao je kako povlaštene mirovine treba razdvojiti na onaj dio uprihodovan radom i drugi dio koji je država donošenjem zakona dala dodatak. To se najviše vidi kod braniteljskih mirovina.
Mrsić kaže kako su zahtijevali da se kod braniteljskih mirovina, dio koji nije vezan uz rad daje izravno iz proračuna.
To će dovesti do toga da mirovinski sustav bude transparentniji i da se zna koliko sredstava treba za radničke mirovine što bi omogućilo da se te mirovine podignu, ali ne na način da se usklađuju samo s troškovima života i inflacijom već da se osjetno podignu za 10 do 20 posto.
No, kako je još jednom ponovio Mrsić, preduvjet tome je da je država jeftinija.
“HDZ mirovinski sustav nije napravio jasnim i transparentnim. Omogućili su da povlaštene mirovine bujaju”, naglasio je Mrsić. Dodao je kako 25 godina nakon završetka Domovinskog rata imamo nove branitelje i braniteljske mirovine što je svjetski nonsens.
Prema njegovim riječima, de facto bi sve povlaštene mirovine trebalo ukinuti. Napomenuo je kako je on dok je bio ministar rada i mirovinskog sustava predložio ukidanje takvih mirovina, a tadašnja Vlada i Hrvatski sabor su to prihvatili te stoga više nema saborskih mirovina.
“Ovaj i budući sazivi Sabora nemaju pravo na povlaštenu mirovinu. Ukinuli smo sve povlaštene saborske mirovine, a onda je Ustavni sud odlučio da se ne mogu retroaktivno ukidati prava te oni koji su bili prije ukidanja saborskih mirovina imaju pravo na mirovinu po prijašnjim pravilima. Još neko vrijeme će se pojavljivati te saborske mirovine, ali one će s vremenom nestajati”, zaključio je Mrsić.
