Ministarstvo turizma: Učinak nakon donošenja novog Zakona na investicije na turističkom zemljištu procjenjuje se na 1,5 milijardi do dvije milijarde eura

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Tema o novom Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu nastavlja se i dalje, a o tome što očekuje od tog zakona u kojem će se konačno definirati što je to zemljište oko hotela i ostalih turističkih objekata te što je to zemljište u kampovima, za portal Otvoreno.hr poslali smo upit ministru turizma Gariju Cappelliu.

Iz ministarstva kojeg predvodi, dobili smo odgovor kako je “nositelj izrade prijedloga Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Ministarstvo državne imovine s kojem je Ministarstvo turizma ostvarilo usku suradnju budući da je riječ o vrlo kompleksnoj problematici”.

U resornom ministarstvu nadalje objašnjavaju kako su njihova iskustva u provedbi sada važećeg Zakona bila značajna za definiranje temeljnih načela novog Zakona.

“Rasprava u prvom čitanju u Hrvatskom saboru o prijedlogu novog Zakona bila je konstruktivna i pokazala je kako tekst prijedloga Zakona značajno pridonosi rješavanju problema neprocijenjenog građevinskog zemljišta u hotelsko-turističkim tvrtkama”, ističu u Ministarstvu turizmu.



Zakon će pridonijeti poticanju investicija u hotelsko-turističkom sektoru

Ujedno smatraju kako će, uz potrebne dorade na pojašnjavanju pojedinih pojmova, novi Zakon uvelike pridonijeti poticanju investicija u hotelsko-turističkom sektoru. To se, prije svega, odnosi upravo na ključne pojmove “turističkog zemljišta” kako bi Zakon, kada bude donesen, bio provediv, jasan i nedvojben što, nažalost, nije slučaj sa sadašnjim Zakonom.

Na upit o tome, hoće li se novim Zakonom pokušati riješiti velika administracija i prepreke s kojima su se dosad suočavali ulagači u hrvatski turizam što će posljedično dovesti do olakšanja ulaganja u hrvatski turizam, iz Ministarstva turizma odgovaraju kako je riječ o hotelsko turističkim društvima koja su već privatizirana.

U tom smislu svakako očekuju da će se u tim tvrtkama nakon konačnog uređenja imovinsko-pravnih odnosa značajno povećati njihov interes za investiranje dok će istodobno država, jedinice lokalne samouprave i županije prihodovati veća sredstva od naknade za zakup zemljišta.

Fondom za turizam upravlja Ministarstvo turizma

Govoreći o investicijama u turistički sektor, iz Ministarstva turizma naglašavaju kako je u smislu učinaka novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, teško govoriti o iznosima investicija za tekuću godinu jer je Zakon još u proceduri donošenja.

Međutim, učinak nakon donošenja novog Zakona na investicije na turističkom zemljištu procjenjuju na iznos od 1,5 milijardi do dvije milijarde eura.

Komentirajući rad Fonda za turizam, u Ministarstvu turizma ističu kako njime upravlja Ministarstvo turizma, a prihodi su isključivo vezani za naknade koje proizlaze iz trenutno važećeg Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije te će tako biti i ubuduće s novim Prijedlogom Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.

“Ministarstvo turizma svake godine raspisuje javni poziv prema dionicima javnog sektora za realizaciju cijelog niza projekata javne turističke infrastrukture kao što su plaže, centri za posjetitelje i interpretacijski centri, projekti javne turističke infrastrukture u funkciji razvoja aktivnog turizma i slično. Bitno je naglasiti kako se iz Fonda za turizam financiraju i projekti na područjima općina i gradova koji ne ostvaruju prihod po osnovi turističkog zemljišta, tj. turistički slabije razvijenih jedinica lokalne samouprave, s ciljem što ujednačenijeg razvoja turizma na području cijele Hrvatske”, naglašavaju u Ministarstvu turizma.

Novim Zakonom riješit će se nedostaci starog Zakona

Govoreći o problemima turističkog zemljišta, u Ministarstvu turizma ističu kako su pojmovi koji se definiraju novim Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, ključni za provedbu novog zakona.

Važećim zakonom također se, u najboljoj namjeri, htjelo definirati turističko zemljište na način da se trgovačkim društvima omogući neometano raspolaganje tim zemljištem i investiranje, a s druge strane Hrvatskoj i jedinicama regionalne i lokalne samouprave prihodi s osnova raspolaganja tim zemljištem.

“Zakon iz 2010. godine predstavljao je bitan iskorak u odnosu na dotadašnje stanje. Kroz razdoblje djelovanja važećeg zakona uočili smo i dobro detektirali sve njegove nedostatke te smo rješenja na najbolji mogući način propisali u novom Prijedlogu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu”, kažu u Ministarstvu turizma.

Novi model suvlasništva

Od novina koje nudi novi Prijedlog Zakona ističu, osim jasnijeg definiranja pojedinih pojmova, da se napušta “koncept” koncesije i predlaže jednostavniji postupak zakupa turističkog zemljišta u hrvatskom vlasništvu.

Nadalje, Prijedlog novog zakona propisuje postupak razvrgavanja sadašnjim Zakonom uspostavljenih suvlasničkih zajednica u kampovima koje nisu zaživjele i koje su se pokazale teško provedivima.

“Dakle, novim modelom će se u kratkom roku moći utvrditi stvarne površine zemljišta za koje će se plaćati zakupnina ili će se po potrebi prodati za nova ulaganja”, zaključuju u Ministarstvu turizma.

DO SAD JE DRŽAVA IZGUBILA MILIJARDE Novim Zakonom razrješavaju se imovinsko pravni odnosi na neprocijenjenom građevinskom zemljištu

Saša Poljanec Borić: Zakonom će se povećati regionalna nejednakost između primorske i kontinentalne Hrvatske

Komentari