MINISTAR MARIĆ NAJAVIO REAKCIJU NA RAST CIJENA GORIVA: Mislim da ćemo vrlo brzo reagirati s našim mjerama

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je u četvrtak da još ne želi spekulirati vezano za iznos smanjenja stopa PDV-a na struju i plin, da bi cijeli paket mjera za umanjenje efekta rasta cijena trebao biti poznat najkasnije 1. travnja, a najavio je da će se vrlo brzo reagirati i na rast cijena goriva.

Marić je na pitanja novinara odgovarao nakon 13. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a upitan je li točno da se planira snižavanje stopa PDV-a na električnu energiju i plin na pet posto, odgovorio je da u ovom trenutku još ne želi ulaziti u te spekulacije.

Podsjetio je da je predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer u Saboru otkrio okvirni izgled paketa mjera za umanjenje negativnog efekta udara rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo.

Taj paket mjera, ponovio je Marić, trebao bi se temeljiti na tri segmenta – jedan se odnosi na nadogradnju već postojećeg modela vaučera za socijalno najugroženije skupine društva, zatim, računa se na Hrvatsku elektroprivredu (HEP) i ostala društva koja, u kontekstu sagledavanja cjelokupne cijene, mogu dati svoj doprinos ublažavanju najavljenog rasta cijena, dok naposljetku takav doprinos mora dati i porezna politika.



– Međutim, koje stope i koje će biti u konačnici odluke, za sada ja ne bih spekulirao, rekao je Marić.

Prati se situacija i razvoj događaja, nitko se ne želi “zaletavati” s izjavama s obzirom na to da treba biti oprezan, jer mjere uvijek imaju i “drugu stranu medalje”, odgovorio je Marić na novinarsko pitanje o najavi da bi i HEP trebao podnijeti određeni teret, čime bi imao i eventualne minuse u poslovanju.

Marić je podsjetio da je stopa PDV-a na isporuku električne energije snižena još s 1. siječnja 2017. godine s 25 na 13 posto, dok to nije učinjeno i s plinom, među ostalim i iz razloga što Hrvatska nije potpuno plinificirana te plin nije jednako rasprostranjen kao što je primjerice električna energija.

– No, sada se ipak otvara prostor da se i kroz korekciju sustava PDV-a jedan dio najavljenog porasta cijene plina neutralizira, naveo je Marić, koji je apostrofirao da efekt porasta cijena energenata gospodarstvenici već dobrim dijelom i osjećaju.

Rekao je i da je bazni scenarij “da se povežu te snižene stope”, osobito sada kada je plin možda pod većim cjenovnim pritiskom.

– No i kada sezona grijanja prođe, sigurno moramo razmišljati i o idućoj godini, tako da treba djelovati sada, rekao je Marić.

Podsjetio je da će cijene plina ostati na ovoj razini do 1. travnja, kada bi sezona grijanja već trebala ići prema kraju. Taj datum označio je i kao “horizont”, odnosno do kada bi najkasnije paket mjera trebao biti predstavljen.

Vlada će brzo reagirati s mjerama vezano za cijene goriva

Odgovarajući na novinarski upit, Marić je rekao da je prijašnja Vladina mjera utvrđivanja najviše maloprodajne cijene naftnih derivata od svih mogućih mjera bila “najmanje loša” i da je polučila određeni efekt.

Inače, ta uredba, koju je Vlada donijela 14. listopada kako bi ograničila cijene benzina i dizela u maloprodaji i tako spriječila udar na standard građana, ukinuta je 6. prosinca prošle godine.

Marić je pak danas izjavio da su cijene nafte opet porasle, a cijene goriva čak i više od nekakvih očekivanja.

– Mislim da ćemo vrlo brzo reagirati s našim mjerama, najavio je.

Smanjenje PDV-a na hranu do kraja mandata Vlade

Marić je podsjetio i da je Vlada nedavno korigirala “na više” prognozu rasta inflacije za ovu godinu na 3,5 posto. No, ponajviše u segmentu energenata, struje i plina, nije još sve do kraja poznato i tu može doći do određenog efekta ako te cijene porastu više od onog što je stavljeno u osnovni model procjene rasta inflacije.

– Kada ćemo imati više saznanja o tome kakvo će biti kretanje cijena energenata, kakve će biti naše mjere, to ćemo pretočiti u procjenu same inflacije, izjavio je Marić.

Upitan razmatra li Vlada zamrzavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica, Marić je rekao da se pitanje hrane, s obzirom na njezin znatan udio u košarici dobara, zasigurno neće zanemariti, pri čemu je podsjetio da je u programu Vlade do kraja mandata predviđeno smanjenje stope PDV-a na cjelokupnu hranu.

Podsjetio je i da Hrvatska ima dosta visoku razinu konkurencije na razini trgovačkih lanaca i općenito maloprodaje hrane, što zasigurno predstavlja dobru vijest, koja umanjuje već postojeće pritiske na porast cijena hrane.

Vujčić: Moguća inflacija i iznad četiri posto

Guverner HNB-a Boris Vujčić također je izjavio da će najvažniji učinak na kretanje stope inflacije u ovoj godini imati cijene energenata, no još se ne zna koliko će ti porasti iznositi.

Pritom, kolika će inflacija biti ove godine, prema Vujčićevu mišljenju ponajprije ovisi o cijeni plina, dok smatra da će cijena električne energije manje-više ostati u zoni trenutačnih predviđanja.

– Plin je zasad neizvjesniji, ukoliko bi taj porast bio viši, onda bismo imali stopu inflacije možda i veću od četiri posto, izjavio je Vujčić.

HNB je u ponedjeljak objavio da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ove godine mogla popeti na između 3,5 i 4 posto, a u središnjoj banci tu procjenu temelje na višim od prognoziranih stopa inflacija u studenome i prosincu lani, kao i pretpostavci o malo snažnijem povećanju cijena plina i električne energije od početka travnja.

– Najnovije procjene upućuju da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2022. mogla popeti između 3,5 i 4 posto, uz pretpostavku porasta cijena plina od 10 do 30 posto i električne energije između 5 i 15 posto, pri čemu se i dalje očekuje postupno smanjenje godišnje stope inflacije prema kraju godine, napisali su iz HNB-a.

U kontekstu inflacije, novinari su i Vujčića pitali za mišljenje vezano za eventualno ograničavanje nekih cijena, na što je guverner odgovorio da razlozi za zamrzavanje ili kontrolu cijena postoje u slučajevima monopola i kvazimonopola na tržištu, dok je u drugim situacijama bolje pustiti tržištu da regulira cijene, kako se ne bi eventualno dogodila i nestašica nekih proizvoda.

 

 

 

Komentari