Na konferenciji za medije ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, predstavili su rezultate Statističkog istraživanja o otpadu od hrane.
– Po prvi puta smo u RH došli do procjena navika našeg stanovništva po pitanju otpada od hrane. Rezultati su takvi da nas upućuju za ogroman manevarski prostor za smanjenje otpada od hrane. Godišnje kreiranje ovog otpada prelazi 286 tisuća tona, a to je 71 kilogram po stanovniku što je relativno velika količina, naglasio je ministar.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te Zavod i Ministarstvo poljoprivrede će u narednom vremenu ići u smjeru edukacije. Kako kaže, ovo je i okolišno pitanje ne samo u segmentu zaštite okoliša, već i u segmentu smanjenja emisija CO2.
Duplić je kazao kako je ovo istraživanje prvo takve vrste u RH i rađeno je sukladno metodologiji koju je postavila EK 2019. godine kako bi ujednačila rezultate država članica.
– Sukladno UN-ovim ciljevima održivog razvoja je da se do 2030. globalno smanji količina otpada od hrane za 50 posto, govori.
Ovo istraživanje je imalo fokus na kućanstvima, njih 1000 je mjerilo svoj otpad od hrane tijekom tjedan dana. Fokus je bio i na poslovnom sektoru.
– Količina otpada po kućanstvima je 216 tisuća tona, a u poslovnom sektor je 70 tisuća tona, naglašava Duplić i dodaje kako od ove količine 106 tisuća tona je jestivi dio i to je otpad koji možemo izbjeći pametnim planiranjem. Onaj neizbježni dio koji imamo na razini kućanstava gotovo 130 tisuća tona.
Ako slikovito gledamo koliki je jestivi dio odbačene hrane, to je 4400 šlepera što je udaljenost od 70 kilometara.
– Što se tiče poslovnog sektora, što se tiče OPG-ova i primarne proizvodnje hrane, udio u otpadu je nešto malo veći od 58 posto, dok iz ugostiteljstva dolazi brojka od 21 posto, istaknuo je.
Kako kaže, interesantno je vidjeti navike građana. Ono što je vidljivo da je godišnje po stanovniku otpada nešto malo manje od 61 kilogram u sjevernom Primorju, dok je to u Dalmaciji 57 kilograma. Prosjek Hrvatske je 56,3 kilograma.
– Kontinentalne županije su uravnotežene i prosjek im je 52 kilograma otpada od hrane. Utvrdili smo da postoje razlike u navici ponašanja. Stanovnici Primorske regije puno rjeđe od stanovnika kontinentalne Hrvatske, pripremaju hranu za drugi obrok. Oni je bacaju i razlika ide čak do 10 posto. Isto tako oni puno češće bacaju proizvode na kojima piše da je rok uskoro istekao pa ga bacaju, rekao je
Dodaje kako domaćinstva koja imaju okućnicu puno manje bacaju hranu.
– Postoje razlike između urbanih i ruralnih područja, govori.
Glavni uzrok nastanka otpada, na koji možemo utjecati, je 20 posto hrane koja se pokvarila jer je nismo upotrijebili, nešto više od 18 posto hrane kuju smo kupili previše i 4 posto hrane koju smo kupili, a nije nam se svidjela.
Što se tiče zbrinjavanja otpada, 23 posto od ukupne sume je dobro jer završava kao hrana za domaće životinje. 17 posto odlažemo odvojeno u bio otpad, 16 posto kompostiramo, ali ono što je problem je 33 posto koji završi u miješanom otpadu i 10 posto koji završi u kanalizaciji.
– Na temelju ovih podataka, napravili smo za Hrvatsku izračun prema kojemu ispada da 4,6 ukupnih emisija stakleničkih plinova iznosi 856 kilotona CO2. Da bismo to anulirali, bilo bi nam potrebno još 350 tisuća hektara šuma, istaknuo je Dupli.
Smanjiti otpad od hrane možemo smanjiti dobrim planiranjem jelovnika, trebamo znati termine najbolje upotrijebiti i upotrijebiti do, te da se vodi računa o tome kako skladištimo namirnice.
