Eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine vjerojatno bi dodatno povećala troškove energije i cijene robe za mnoge zemlje, pa bi se inflacija dulje zadržala na povišenoj razini, upozorila je dužnosnica Međunarodnog monetarnog fonda.
Današnja situacija bitno se razlikuje od one u 2014. godini kada je Rusija anektirala ukrajinsku regiju Krim, a cijene energije prilično su oštro pale zbog niske potražnje i velike ponude plina iz škriljevca, naglasila je u utorak prva zamjenica izvršne direktorice MMF-a Gita Gopinath.
– Ovaj put… ako uistinu dođe do sukoba, svjedočili bismo rastu cijena energije, rekla je Gopinath u intervjuu za Reuters, napominjući da se aktualna kriza zaoštrava u zimskim uvjetima, kada su zalihe prirodnog plina u Europi puno manje.
Rastu i cijene druge robe koju Rusija izvozi, što bi moglo potaknuti “još veći, široki rast” cijena robe ukoliko se sukob rasplamsa, rekla je dužnosnica MMF-a Reutersu nakon objave ažuriranih prognoza za svjetsko gospodarstvo.
Rusko gospodarstvo palo je u 2015., nakon aneksije Krima, za 3,7 posto zbog pada cijena nafte i međunarodnih sankcija. MMF trenutačno procjenjuje da će ove godine porasti 2,8 posto u 2022., ali procjena ne uključuje rizik sukoba, rekla je Gopinath.
Na konferenciji za novinare povodom objave prognoza dužnosnica MMF-a izjavila da bi eskalacija sukoba i potencijalne zapadne sankcije Rusiji vjerojatno povisile cijene nafte i prirodnog plina i troškove energije za mnoge zemlje u svijetu. To bi značilo da bi inflacija, koja je već na iznimno visokim razinama širom svijeta, mogla ostati “znatno povišena dulje” vrijeme, naglasila je.
– Time se povećava rizik cementiranja inflacije na vrlo visokoj razini, koja bi potaknula podizanje plaća, a više plaće značile bi još višu inflaciju i formirala bi se spirala, dodala je.
Sukob bi utjecao i na rusko tržište dionica i na rusku valutu, napomenula je Gopinath, dodavši da se dužnosnici MMF-a i dalje nadaju mirnom rješenju.
MMF je u utorak revidirao svoju procjenu ovogodišnje inflacije u razvijenim i gospodarstvima u razvoju, na 3,9 odnosno 5,9 posto, upozorivši da će pojačani cjenovni pritisci vjerojatno potrajati dulje no što se očekivalo.
U 2023. inflacija bi trebala popustiti zahvaljujući blažem rastu cijena goriva i hrane, prognozirali su.
