Uoči početka Lider Investa- izbora za najbolje proizvodne investicije u Hrvatskoj- ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Zdravko Marić komentirao je aktualnu gospodarsku situaciju. Naglasio je da će Vlada prekosutra raspravljati o rebalansu proračuna. Istaknuo je i visoku procjenu BDP-a za ovu godinu.
Ministar je istaknuo kako treba dodatno stimulirati investicije u Hrvatsku, prvenstveno privatne, a onda i javne te rekao kako Hrvatska trenutno ima i “jedan novi moment koji je izuzetno potentan”, a to je NPOO koji naglasak stavlja na transformaciju.
Ministar Marić naglasio je kako se ovih dana završava rebalans proračuna, ali završava se i proračun za 2022. – Danas će biti na užem kabinetu Vlade, sve procedure koje je potrebno napraviti je prošao, naglasio je.
“U rebalansu je gospodarski rast viši od očekivanja, finaliziramo makroekonomske projekcije i idemo i preko osam posto što je jako dobar rezultat i možemo biti zadovoljni. Hrvatska će predrecesijsku razinu BDP-a doseći u dvije godine što je sjajan rezultat. Ta stopa je imala svoje reperkusije. Prihodi će biti blago korigirani na bolje. Imamo i ne baš najboljih vijesti, rashodna strana proračuna raste nešto više od prihoda. Imali smo nešto veću indeksaciju mirovina, najprije zbog inflacije. Kao Vladi, drago nam je da mirovine rastu. Imamo i situaciju s mjerama za očuvanje radnih mjesta, one su bile predviđene samo za prva dva mjeseca, ali za neke sektore vrijede još uvijek. Što se tiče plaća, znali smo od početka da imamo nedostatna sredstva, ali sad ih osiguravamo. Na razini opće države nešto je veći deficit”, poručio je Marić.
Ministar je rekao kako je zdravstvu u prvom proračunu, tako i sada, s obzirom na situaciju s Covidom, neminovno potrebna kvalitetna reforma na rashodnoj strani. Prihodi daju svoj doprinos. Ove godine Hrvatska će za zdravstvo izdvojiti preko devet milijardi kuna kako bismo rokove plaćanja držali na 180 dana za bolnice, 120 dana za ljekarne.
“Ako gledamo baš veledrogerije, trenutno, s malim otklonom je dug bolnica 2,8 milijardi kuna, a ljekarne nekih 400 milijuna kuna. Da usporedimo, do sada je preko devet milijardi plaćeno i bit će plaćeno do kraja godine kako bismo držali rokove. To je što se tiče povećanje rashoda”, rekao je.
