Hrvatska planira ući u eurozonu i uvesti euro do početka 2023. godine, a javni dug trenutno doseže 90 posto BDP-a. O oporavku gospodarstva, potporama poduzetnicima i ulasku Hrvatske u Eurozonu govorio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Iako je ispred Hrvatske još jako puno posla, Marić je na Dnevniku HRT-a izjavio kako je ulazak u eurozonu realan.
Hrvatski javni dug je gotovo na 90 posto BDP-a. Marić je kazao kako je Vlada Republike Hrvatske radila na smanjivanju javnog duga, ali je COVID ipak utjecao na taj dug. Stopa rasta je za ovu godinu preko pet posto, a očekuje se i ponovno smanjivanje udjela javnog duga na razinu od 86 posto BDP-a.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je najavio da se ukida dio potpora gospodarstvu. Pošto su svi segmenti gospodarstva otvoreni, ali ipak uzimajući u obzir da su pojedini segmenti gospodarstva, recimo uslužne djelatnosti, pretrpjele su veće negativne posljedice COVID-a, te ih još uvijek osjećaju, stoga će se u razdoblju koji je pred nama intenzivno voditi razgovori s Udrugom poslodavaca upravo po pitanju da se s horizontalnog pristupa više usmjeri na sektorski dio.
“Danas je na Vladi donijeta odluka da se u segmentima kreativne industrije, povremenog prijevoza, turističkim agencijama idemo s pojedinačnim mjerama zasebnih resora”, rekao je Marić.
Glas poduzetnika je protiv toga da potpore poduzetnicima ovise o cijepljenju. Marić je rekao kako cjepiva imamo u velikim količinama, ali je procijepljenost niža od očekivanja, stoga građane treba motivirati da se cijepe.
“Što se tiče ovih mjera za gospodarstvo to je sastavni dio dijaloga s gospodarstvenicima, a želja nam je i na takav način napraviti jednu dobru sinergiju između vrlo izdašnih mjera pomoći gospodarstvu koje smo cijelo vrijeme imali u funkciji, ali isto tako činjenicu da borbu protiv COVID-a ne možemo riješiti ničim drugim nego puno višim postotkom procijepljenosti”, poručio je ministar Marić.
Marić: Neki porezni prihodi su iznad 2019. godine
Marić je naglasio kako je cilj Vlade da se vratimo na razinu koju smo imali 2019. godine, te da je u prvoj polovici godine prihodna strana na razini očekivanja, a pojedini segmenti blago čak i iznad toga.
Neki porezni prihodi su iznad 2019. godine. Prati se i fiskalizacije iz dana u dan te se vide razlike među sektorima. Trgovina na malo je s indeksima i preko sto u odnosu na 2019., ali ugostiteljstvo i turizam su znatno ispod.
“Rashodi su uvijek izazov”
Ključni izazov je hoće biti daljnjih zaduženja.
“Rashodi su uvijek naš izazov, ali i rješenje svih našim problema”, dodao je Marić.
Išlo se i u rebalans proračuna prije nekoliko tjedana kako bi mogli servisirati sve obveze prema sektoru zdravstva uključujući i one dugove prije COVID-a.
Sada s rebalansom imamo sigurnu situaciju, te se ne očekuje novi rebalans proračuna prije kraja godine.
“Tada bismo u konačnici trebali podvući crtu kakva nam je bila turistička sezona i kakva nam je situacija na rashodnoj strani”, poručio je Marić.
Što se tiče zaduženja, Marić se nada da neće biti većih šokova.
Marić: Favorit za hrvatsku kovanicu – kvadratići
Marić je naglasio kako postoje očekivanja da bi se iduće godine BDP u potpunosti mogao vratiti na razinu 2019., ali pojedine grane uključujući i turizam ne prije 2023. odnosno 2024. godine.
Očekivanja su i da bi ova godina mogla biti bolja nego prošla u turizmu, ali je to još uvijek ispod razine od 2019.
Favorit za hrvatsku kovanicu eura Mariću je šahovnica, odnosno kvadratići, ali je naglasio kako će građani ipak reći svoje favorite.