Ministar financija Zdravko Marić komentirao je potvrdu agencije Fitch investicijskog kreditnog rejtinga Hrvatske ‘BBB-‘ i stabilne izglede, koja je istaknula velike kratkoročne rizike povezane s pandemijom, ali i bolje srednjoročne izglede za gospodarski rast zahvaljujući financijskoj potpori EU-a.
Fitch je u najnovijem izvješću podigao procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini s 3,8 na 5,5 posto, a u 2022. gospodarstvo bi trebalo ubrzati na 6,1 posto.
“To je jako dobra vijest – da je i prema kreditnoj agenciji Fitch kreditni rejting Hrvatske i dalje u investicijskoj zoni uz stabilne izglede”, rekao je Marić.
Naglasak agencije je, po njemu, proces pristupanja Europskoj monetarnoj uniji.
“I samo izvješće kaže što znači uvođenje eura u smislu kreditnog rejtinga. Dakle, to bi značilo praktički skok od dvije stepenice gore što bi nas dovelo u komfornu zonu. S druge strane, to je Nacionalni program oporavka i otpornosti”.
Dodao je da se po tom pitanju veći naglasak stavlja na fazu implementacije, što je isto jako dobro. Početak same implementacije tog programa očekuje krajem godine.
Treći segment su, navodi, javne financije, a dobro je da i rejting agencije u ovoj krizi naglašavaju da fiskalni stimulansi trebaju trajati koliko god je potrebno kako bi se očuvala radna mjesta i zdravlje građana.
“Doći će trenutak kada će pandemija biti iza nas, a onda ćemo opet sumirati efekte. Kada vidite sve skupa, same deficite, poglavito na javne dugove zemalja članica EU, pa tako i Hrvatske, dugovi nisu mali”, naglasio je.
Napominje pritom i kako je Hrvatskoj jednokratni efekt jedne godine pandemije neutralizirao sve one četiri godine kada je javni dug bio uredno spuštan, svake godine za oko tri postotna boda. Inače, prošle godine javni dug Hrvatske porastao je više od 36 milijardi kuna, u pravilu zbog troškova borbe protiv pandemije.
Agencija Fitch je povisila procjenu proračunskog deficita u ovoj godini, s 3,5 na 4 posto, dok bi deficit 2022. trebao pasti na 3 posto, što je za 0,8 postotnih bodova više no što su prognozirali u prosincu prošle godine. Javni bi se dug, pak, trebao smaniti s prošlogodišnjih 88,7 posto BDP-a na 82,7 posto u ovoj godini, prognoze su Fitcha, koji uz ostalo i dalje procjenjuje da bi Hrvatska trebala ući u eurozonu 2024. godine.
Mjere za poduzetnike
Na pitanje hoće li se mjere za poduzetnike nastaviti i nakon lipnja, najavio je da će se to komentirati kada bude vrijeme, nakon analize razvoja situacije. Napomenuo je pritom i kako se nikada ne zalijeće s velikim obećanjima, već se mjere donose u skladu s okolnostima i prate se trendovi i kod nas i u inozemstvu.
U vezi poslovanja odnosno mjera za turističke agencije, event industriju, povremeni prijevoz i slično, rekao je da će se, što se tiče fiksnih troškova, provoditi mjere koje su na snazi još od prosinca lani.
Za ove koji su zatvoreni traže se neki drugi načini i u okviru resornih ministarstava, osmišljavaju se neke vrste programa da se te industrije pomognu. Ideja Vlade je da se tim industrijama da određeni poticaj u trenutku kada krene puna sezona, obrazložio je.
Upitan što je reformama vezanim uz plan oporavka, poglavito u zdravstvu, podsjetio je sam dokument ima svoj horizont, govori o vremenskom okviru do 2026. Nada se da će brzo doći do implementacije mjera te da će Hrvatska po tom pitanju biti brza i efikasna. U samom dokumentu, dodao je, definirani su i vremenski okviri, povlačenje sredstava je dva puta godišnje. Marić računa da će se do kraja ove godine povući oko 13 posto predujma, jednokratno ili u više rata.
Komentirajući aktualno punjenje proračuna, istaknuo je da je prihodovna strana u ovom trenutku solidna, u skladu s očekivanjima. Pojedini porezni prihodi, naveo je, pune se dobro. Fiskalizacija je s današnjim danom na 99 posto, jedan posto manje nego u istom razdoblju 2019. godine. Pritom od djelatnosti do djelatnosti ima razlika – trgovina na malo je s indeksima preko 100, rast od pet do osam posto pojedine kategorije, no turizam i ugostiteljstvo su značajno ispod, rekao je, dodajući kako su, međutim, rashodi sada ključna tema.
Na pitanje kolika bi ove godine mogla biti stopa inflacije, rekao je kako je na pitanjima oko inflacije uvijek oprezan. Lani je inflacija bila 0,1 posto, podsjetio je i dodao kako se globalno, ali i u Hrvatskoj mogu očekivati neke vrste inflatornih pritisaka. Hrvatska inflacija je, tvrdi, uvijek bila u razinama održivosti.
Komentirajući prijedlog jednog ekonomista da se europski novac upotrijebi u nova porezna rasterećenja u svim segmentima, umjesto da ide u projekte, istaknuo je da postoje pravila igre koje propisuje EK.
Na upit hoće li financijska inspekcija ići u Vinogradsku, podsjetio je da u Ministarstvu financija djeluju proračunski nadzor i inspekcijska služba, a za neke druge inspekcijske službe najbolje je pitati druga ministarstva.
“Ja sam govorio samo iz perspektive proračunskog nadzora, on funkcionira kako je zakonom propisano”, rekao je i dodao da će, ako resorno ministarstvo podnese zahtjev, proračunski nadzor obaviti svoj posao.
