Manje proizvoda za isti novac

Ilustracija Foto: flickr.com

Proizvodi su sve manji. Imaju 50, 70 ili 100 grama manje od uobičajene gramaže na koju smo naviknuli. Primjetno je to tek kada dobro pogledate ambalažu. Trend manjih pakiranja prisutan je posljednjih pet godina, a najčešće se odnosi na prehrambene proizvode koji su kupuju impulzivno.

Kava istog proizvođača, ali u različitim pakiranjima. Jedna teži 200 grama, druga 175. Salama za koju biste očekivali da ima 100 grama, ipak ima samo 80, iako je u pakiranje moglo stati još salame. To su samo neki od primjera kako očekivanja potrošača nisu u skladu s količinom koja je istaknuta na omotu.

– Ovdje nema nekih propisanih standarda, ali se ide na to da su potrošači navikli na određene gramaže, sada im se sugerira da su kupili isto s manjom gramažom, objašnjava Sanja Keretić, udruga “Varaždinski potrošač”.

Oni koji su svaki dan s kupcima, vrlo dobro znaju kako ljudi reagiraju kad shvate da je proizvođač smanjio gramažu proizvoda, a da je cijena ostala ista.


– Potrošači to primijete, ali je to uobičajeno tako da se to smatra kao normalno. Mi smo prvi na udaru, potrošač je taj koji se nama obraća, mi smo prvi koji amortiziramo te pojave koje se dešavaju s tom gramažom, ističe Mirko Budimir, Udruga malih trgovaca pri HUP-u.

No čini se da smanjenje gramaže nije došlo s pandemijom. Postupno smanjivanje traje već neko vrijeme.

– Pa ne samo zadnje dvije godine, taj trend traje već 5, 6 godina i više, ne samo slatkiše, to su prehrambeni proizvodi koji su impulzivne kupnje, a imate i proizvoda mliječnih proizvoda koji se kupuju u redovnom prometu, kaže Budimir.

Uz to, nisu to izolirani slučajevi, riječ je o cijeloj paleti proizvoda, od jogurta, grickalica, do čokolada, kave, sokova.

– Svi proizvođači pakirane robe su optimizirali pakiranje, a to je sve po zakonu, naravno da oni komuniciraju da je to zato što potrošači žele manje pakiranje, mi nismo radili ta istraživanja, ali činjenica je da nam prodaja nije pala radi toga, kaže Dragan Munjiza, predsjednik Uprave Lonia trgovine.

Što je razlog tomu, možemo samo nagađati.

– Taj trend postoji u cijeloj prehrambenoj industriji. Također su domaćinstva sve manja, a postoji i trend da se ljudi hrane zdravije i ne prevelike količine, pogotovo proizvoda koji imaju u sebi neke sastojke koji se ne smatraju jako zdravima, kao šećeri, zaslađivači, puno soli, kaže Zvjezdana Blažić, prehrambena stručnjakinja.

– To pretpostavljam da smanjuju proizvođači, jer im rastu ulazni troškovi, to je prikrivena inflacija – da bi se zadržala krajnja cijena, oni smanjuju gramažu. Naravno da smo mi trgovci i potrošači to primjetili i mi smo u tome nemoćni, ističe Budimir.

No u udruzi Varaždinski potrošač ističu da smanjenje gramaže nisu tražili potrošači.

– Ovdje se ne radi o tome da je obiteljsko pakiranje smanjeno na pakiranje za jadnu osobu, ovdje se radi o tome da cijena proizvoda ostaje ista, a gramaža proizvoda je smanjena za 10, 20, 25 % i potrošač misli da je kupio proizvod veće gramaže, kaže Keretić.

Mnogi kupci osjećaju se prevarenima kada otvore vrećicu, a pola prostora ispunjava zrak. No to nije prevara kupaca, jer je težina proizvoda jasno istaknuta na ambalaži. Slovo zakona jasno kaže – treba istaknuti cijenu jednog proizvoda, ali i cijenu po kilogramu ili litri. Vrijedi to za sve osim za one proizvode koji se prodaju primjerice po komadu ili u svežnju.

Sve se više ulaže u ambalažu. Traže se nova i bolja rješenja, da kupca vizualno privuku. No ne misli se koliko će toga na kraju završiti u otpadu.

– Mi što zavaravamo potrošača, mi onečišćujemo okolinu, stvaramo više ambalaže, to je nedostatak jedinstvene politike na nivou članica Europske unije, ističe Budimir.

Pa bi, smatraju, trebalo dogovoriti zajedničku trgovinsku politiku. Ono što je zasad prešutno dogovoreno i ponuđeno tržištu je da proizvodi imaju manju gramažu. Pitanje je samo zašto manje grama nismo osjetili i na cijeni.

 

Komentari