Ključ razvoja poljoprivrede je u udruživanju, investicijama, inovacijama, promociji domaćih proizvoda te kratkim lancima opskrbe

Ilustracija

Hrvatska poljoprivredna komora održala je završnu on line konferenciju u sklopu projekta “Cap for Us” na kojoj je bilo oko stotinjak sudionika. Završna konferencija rezultat je prethodno četiri održane radionice na kojima su predstavljene poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske. Razgovaralo se o mogućnosti razvoja poljoprivrede kroz novo Programsko razdoblje od 2021. do 2027.   

Na završnoj on line konferenciji projekta održana je i panel rasprava pod nazivom “Što nam donosi nova Zajednička poljoprivredna politika?”, na kojoj su sudjelovali potpredsjednik Cope i predsjednik HPK Mladen Jakopović, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek, stručnjakinja za istraživanja i inovacije Europske komisije Magdalena Mach, potpredsjednica Europskog udruženja agrarnih novinara Lisa Bellocchi te glavni savjetnik Copa-Cogeca za ZPP Paulo Gouvela.

Raspravljalo se o temama kako bolje informirati proizvođače oko svih promjena koje donosi novi ZPP, na koji način poboljšati suradnju svih sudionika u sektoru poljoprivrede, te ključnoj temi i cilju nove ZPP – zaštiti okoliša.

‘Hrvatskoj nedostaje jedan investicijski ciklus’

“Primjeri iz prakse spomenute četiri zemlje pokazali su nam da su zemlje koje su ušle u EU prije Hrvatske imale jedan investicijski ciklus više, kakav Hrvatskoj još uvijek nedostaje. Nadamo se i vjerujemo da ćemo u idućem programskom razdoblju ZPP-a u i mi u našoj poljoprivredi uspjeti unijeti promjene koje će pokrenut jači razvoj. Pokazalo se da su ključne stvari u svim zemljama udruživanje poljoprivrednika, jača promocija domaćih proizvoda i sufinanciranje iste kako na domaćem tržištu tako i na izvoznim tržištima. Isto tako pokazalo se da investicije u proizvodnju proizvoda dodane vrijednosti donose bolju zaradu, ali i da je jedan od ključnih stvari jaka Poljoprivredna komora koja može na bolji način pomagati poljoprivrednicima, ukoliko uz sebe ima i snažnu Savjetodavnu službu”, rekao je Jakopović.


Dodao je kako su hrvatski poljoprivrednici tijekom radionica od Slovenca saznali kako su održali zadruge i postigli da kod kupnje hrane prvo biraju domaće proizvode, kako je ključ uspjeha talijanske poljoprivrede udruživanje, specijalizacija proizvodnje i brendiranje te na koji je način Austrijancima pošlo za rukom da im svaki četvrti hektar bude u ekološkoj proizvodnji. Poljski poljoprivrednici objasnili su zašto izvrsno koriste EU fondove, te zašto izdvajaju dio novca za promociju svoje hrane.

Istaknuto je kako je politički dogovor između zakonodavaca o ključnim pitanjima iz reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike, koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, potvrđen prošli tjedan na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU.

‘Do kraja godine bit će izrađen Strateški plan’, rekao je Tušek 

Tušek je istaknuo kako će Hrvatska do kraja godine dobiti Strateški plan u kojem će biti definirano sve što je ključno za ostvarivanje ključnih ciljeva novog ZPP-a. Na pitanje koliko je realno da Hrvatska dosegne cilj Zelenog plana da do 2030. godine ima 25 posto površina pod ekološkom proizvodnjom, Tušek je rekao kako je to izazovan zadatak ne samo za administraciju nego i za same poljoprivrednike.

“Trebali bismo povećati površine za 150 tisuća hektara, a sada ih imamo 100 tisuća da bismo dosegnuli cilj, ali je pitanje imamo li za to prostora i trebamo li poduprijeti nekoga tko se time bavi ili konkretne zadatke”, naglasio je Tušek.

Dodao je kako je kontroliranje ovakve proizvodnje kod nas na sto postotnoj razini, ali da treba voditi brigu i o tome hoće li eko proizvodi biti prihvaćeni na tržištu.

“Iako je do sada isplaćeno 74 posto od ukupnih raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH, što je pohvalno, problem je, što smo slabo iskoristili sredstva iz mjera namijenjenih edukaciji i savjetovanju poljoprivrednika kao i sredstva iz mjera namijenjenih sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu. Savjetodavna služba je po tom pitanju trebala više djelovati, ali trebamo znati kako je kod nas problem to da je u Hrvatskoj jedan savjetnik zadužen za više od 500 gospodarstava. Zbog toga je potrebno potaknuti sustav privatnog savjetovanja”, rekla je Marijana Petir.

Dodala je kako se udio površina pod ekološkom proizvodnjom u RH udvostručio. Hrvatska ima najbogatiju bioraznolikost u Europi, a trend smanjenja rizika povezanih s pesticidima i antimikrobnim sredstvima nam je manji nego u EU. Bogati izvori biomase, dodala je, daju nam najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva, a udio poljoprivrednih površina uključenih u Natura 2000 najveći je u Europskoj uniji.

Prema riječima potpredsjednice ENAJ-a, Lise Bellocchi, umrežavanje agrarnih novinara doprinosi informiranju poljoprivrednika jer se tako razmjenjuju iskustva drugih europskih proizvođača, saznaju problemi, ali i pozitivne strane ove proizvodnje neke zemlje. S njom se složila i Magdalena Mach naglasivši kako je osim umrežavanja potrebna i veća iskorištenost postojećeg znanja, a posebno je istaknula veliku ulogu poljoprivrednika u modelu interaktivnih inovacija kako bi se njihovo korištenje ubrzalo na terenu. Podsjetila je i kako će njihovo uvođenje na gospodarstva biti poticano kroz novi ZPP.

Glavni pregovarač za ZPP europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca Paolo Guveia istaknuo je kako ovo udruženje stalno prati situaciju na terenu i kako promjene ZPP utječu na poljoprivrednike i njihov dohodak u svim zemljama. Posebno je naglasio da se Copa-Cogeca bori za interes svih proizvođača te se uvijek pokušava pronaći zajednička rješenja koja se potom predstavljaju Komisiji, Parlamentu i Vijeću. Istaknuo je kako je, da bi opstali na tržištu, bitno da poljoprivrednici međusobno izmjenjuju svoja znanja, iskustva i probleme.

Treba riješiti problem depopulacije ruralnih prostora

Na konferenciji je zaključeno kako je za sve poljoprivrede u EU ključno rješavanje gorućeg problema depopulacije ruralnih prostora, odnosno povratka mladih na selo. Kada je riječ o Hrvatskoj državni tajnik Tušek je naglasio da u rješavanju ovog problema Ministarstvo razmišlja o povećanju poticaja za mlade poljoprivrednike u gotovo dvostrukom iznosu.

Marijana Petir je izrazila žaljenje što nismo iskoristili europske poticaje prijenosa gospodarstava sa stare na mladu generaciju te istaknula važnost obrazovanja u agronomiji jer smo ispod EU prosjeka kada je riječ o obrazovanosti nositelja OPG-a, dok je predsjednik HPK Mladen Jakopović zaključio kako će mladi ostati živjeti na selu ako u tome vide svoju korist i da mogu dostojanstveno živjeti od posla koji rade i koji razvijaju.

Komentari