Bilo da je u pitanju mala tvrtka ili velika korporacija, vlasnici ili uprava žele imati kvalitetne i profesionalne zaposlenike, koji osim znanja i iskustva imaju i mnogo vještina. Nerijetko ne mogu sami pronaći takve djelatnike pa u posljednje doba traže pomoć “lovaca na kadrove” tzv. “headhunting” agencije.
Ipak, treba jasno naznačiti razliku između takvih agencija koje zaista traže adekvatne zaposlenike za svoje klijente i to regrutirajući ih iz konkurentnih tvrtki, jer klijenti traže baš određene zaposlenike.
U tom slučaju će iz headhunting agencije, nekim samo njima znanim tajnim metodama i sposobnostima, privući zaposlenike koji su klijentu “zapeli za oko” i namamiti ih da se prebace na određeno radno mjesto u klijentovu tvrtku.
Takvi kadrovi ne traže novo zaposlenje već ih se “vrbuje” u drugu tvrtku i to na višu poziciju i s boljom plaćom. To su uglavnom visokoobrazovani zaposlenici koji dolaze na srednje i visoko rangirana mjesta u nekoj tvrtki.
Druga vrsta agencija koja se bavi pronalaženjem kvalitetnih ljudi za određena radna mjesta su tzv. agencije za zapošljavanje koje pronalaze kandidate za posao klasičnim metodama, poput objave natječaja, primanjem životopisa, obavljanjem razgovora i psihološkim testiranjem.
Njihov način rada obuhvaća široki spektar potencijalnih kandidata. No, njihove su usluge ograničene samo na radnike koji aktivno traže posao i na one koji ih kontaktiraju za posao.
Tragom nekih nezadovoljnih pojedinaca koji su prošli selekcijske postupke u takvim agencijama odlučili smo za portal Otvoreno.hr istražiti na koji način takve agencije posluju u Hrvatskoj te kako i kome naplaćuju svoje usluge.
U Hrvatskoj je 20-ak klasičnih headhunting agencija
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)-Koordinacije za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju, Daniele Divjanović, koji je ujedno i direktor tvrtke Dekra koja se bavi tim poslom je rekao kako je statistički gledano riječ o 118 trgovačkih društava koje posluju u Hrvatskoj.
No, dodao je da, s obzirom da je često riječ o organizacijama koje implementiraju model spajanja headhuntinga s ostalim uslugama, primjerice posredovanja pomoraca ili posredovanja nižih pozicija, može se reći da u Hrvatskoj ne djeluje više od 20-ak headhunting agencija u klasičnom smislu.
Govoreći o naplati usluga, Divjanović je istaknuo kako se u većini sustav naplate aktivira kada klijent odabere samog kandidata, no isto tako, svatko ima pravo na vlastitu poslovnu politiku i način na koji je uvjete ugovorio sa klijentom, stoga su moguća manja odstupanja od standardne prakse.
Na upit o tome kakav je status takvih agencija u HUP-u, Divjanović je naglasio kako u toj udruzi već sedam godina djeluje Koordinacija za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju (KARP). Ta Koordinacija okuplja 20-ak članova koji imaju oko 80 posto tržišnog udjela u branši.
“Stoga se smatramo referentnim za promicanje interesa i podizanje razine kvalitete naših usluga koje u suradnji s HUP-om te nadležnim državnim institucijama i ministarstvima uobličujemo kroz implementaciju najbolje svjetske prakse. KARP je članica World employment confederation (WEC)) gdje se na globalnoj razini razmjenjuju iskustva i trendovi te polažu smjernice budućeg razvoja naše industrije”, istaknuo je Divjanović.
Naplata u postotku od godišnje bruto plaće
Headhunting agencije, ali i agencije za pronalazak adekvatnih zaposlenika za određena radna mjesta sve su popularnija u Hrvatskoj. Jedna od njih je Profil grupa koja posluje u jugoistočnoj Europi 30 godina.
Kako je istaknula direktorica Mirjana Pajas, u tvrtkinoj bazi podataka nalazi se više od 60 tisuća kandidata za određene poslove.
“Naši klijenti su najveće kompanije i korporacije iz poslovnog svijeta u regiji. Oni traže zaposlenike svih profila obrazovanja, kvalifikacija i vještina, a traže se i osobe iz prirodnih i društvenih znanosti”, rekla je Mirjana Pajas.
Na upit o tome kako naplaćuju svoj posao, je li to po predloženoj osobi klijentu, neovisno o tome hoće li ta osoba dobiti radno mjesto ili neće ili samo po osobi koja dobije radno mjesto i s kojom je klijent zadovoljan, Mirjana Pajas je istaknula kako oni naplaćuju u postotku od godišnje bruto plaće, uglavnom od kompanije.
“Dajemo garanciju od tri do šest mjeseci, a za kandidate ne naplaćujemo”, rekla je Mirjana Pajas.
Govoreći o njihovim iskustvima u pronalasku osoba određenog obrazovanja i vještina, Mirjana Pajas je napomenula kako oni uvijek nađu prave kandidate.
“U pravilu od 80 do 90 posto kontaktiranih kandidata stvarno žele razgovarati o novim mogućnostima. O tome ima li ih dovoljno u Hrvatskoj, možemo raspravljati. Ako ih ne nađemo u našoj zemlji, idemo u potragu u ostale zemlje gdje rade hrvatski građani”, istaknula je Mirjana Pajas dodajući kako su oni uvijek spremni vratiti se za dobru poslovnu ponudu.
Tisuće zainteresiranih za nova radna mjesta
Još jedna agencija koja se bavi headhuntingom ili posredovanjem pri zapošljavanju je Dekra, koja se tima bavi od 2003. godine.
Direktor Dekra-e, već spomenuti Daniele Divjanović je rekao kako njihova baza kandidata za specifična radna mjesta obuhvaća tisuće zainteresiranih za promjenu trenutne pozicije i spremnost za nove poslovne izazove. Njihove kvalifikacije su raznolike i koriste se isključivo u privatnom sektoru.
“Riječ je o zapošljavanju C-suite profesionalaca, stručnjaka srednje i niže razine menadžmenta te specijalističkih profila za kojima postoji iznimna potražnja na tržištu rada. Osim same baze, aktivno se koriste razni digitalni alati i društvene platforme, ali se ne zanemaruje networking ili umrežavanje kao ni ostali kanali regrutiranja kandidata”, rekao je Divjanović.
Na upit o tome kojim profilima ljudi se bavi Dekra, Divjanović je istaknuo kako su posljednjih desetak godina pokušali pronaći neku logiku u profiliranju kandidata koje traže klijenti kako bi odredili smjer budućeg poslovanja.
“Istina je da je sve skupa jako raznoliko. Nema posebne industrije koju bismo izdvojili, no statistički gledano, 60 posto zaposlenika usmjereno je prema prirodnim znanostima”, rekao je Divjanović.
Dekra svoju uslugu naplaćuje po zapošljavanju kandidata, a kvalitetu svog poslovanja mjere po tome koliko njihovih kandidata nije zadovoljilo očekivanja klijenata odnosno probni rok. No, kako je naglasio Divjanović, to se mjeri u promilima, što dovoljno govori o kvaliteti usluge, ali i kandidata.
Hrvatska ima sposobne profesionalce koji, nažalost, odlaze na rad u inozemstvo
Na upit o tome ima li dovoljno kvalitetnog kadra u Hrvatskoj, Divjanović je rekao kako na to pitanje nema jednostavnog odgovora.
“Osobno smatram da u Hrvatskoj ima dovoljno sposobnih profesionalaca koji zadovoljavaju svjetske kriterije kvalitete. Pogledajmo samo koliko naših stručnjaka i kvalitetnih kadrova odlazi izvan Hrvatske te brzo napreduju i postanu cijenjeni u svojoj radnoj okolini. Jedan od problema je svakako nedovoljna financijska kompenzacija koju je danas u razvijenim zemljama Europske unije lakše dobiti te nedostatak optimizma koji pojedinac treba imati kako bi započeo svoj razvojni put u uvjetima koji su sve, samo ne optimistični i gdje smo svi skupa svjedoci negativne atmosfere koja se često provlači nad društvom”, naglasio je Divjanović.
Sve headhunting agencije prate svjetske trendove u tom području djelovanja pa tako i Dekra, jer bez toga, kako kaže njen direktor, ne bi opstali na tržištu.
“Naš tim od pet hrvatskih konzultanata i psihologa koristi sav up-to-date instrumentarij. Kada smo 2003. godine započeli poslovanje bilo je mnogo renomiranih i uspješnih agencija u našoj branši. No, većina njih se povukla s tržišta, ili su otišli u stečaj, počeli nešto iznova…”, rekao je Divjanović.
Dodao je kako je Dekra imala duži i stabilniji put.
“To je put u kojem se klijent vrati u slučaju potrebe, a kandidat kojega smo zaposlili o nama proširi dobar glas. To nam je najvažnije, jer je to win-to-win situacija, kada su svi zadovoljni – klijenti, kandidati, ali i mi u Dekri”, zaključio je Divjanović.
Američki način “lova” na zaposlenike
Naton ljudski potencijali još je jedna agencija koja se bavi headhuntingom. Kako je istaknula Lana Ljubas, HR Business Specialist iz te tvrtke, agencija je osnovana 2012. godine, ali je nedavno prešla u vlasništvo mađarske Prohuman agencije koja je dio EU grupe Workservice. Naton svoje urede ima u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu.
“Ciljana potraga ili tzv. headhunting u pravom izvornom značenju se rjeđe određuje kod nas, a to znači da se ciljano ide po određenog pojedinca ili pojedince tj. da ih se uzima konkurenciji. Danas se tim terminom pokriva orijentacija na određeni broj pojedinaca iz neke branše ili tvrtke, ali u manjoj mjeri i da se ide po njih, a ne da oni sami traže posao”, rekla je Lana Ljubas.
Zanimalo nas je kako izgleda “lov na kadrove”, a Lana Ljubas je napomenula kako ponekad dobivaju naziv tvrtke iz koje bi njihov klijent htio “uzeti” ljude ili nekoliko ljudi iz više tvrtki. To su ciljani ljudi, kojima se nešto nudi.
“To je onako američki, a neki ljudi na pozicijama su naviknuti da im se javljaju hunteri. Neki se iznenade, s nekima su vrlo zanimljivi ti početni razgovori, jer ljudi su po samoj prirodi malo znatiželjni pa ih onda zanima tko je klijent, a i neka nova prilika zna biti zanimljiva”, istaknula je Lana Ljubas.
Dodala je kako se ta prava ciljana potraga većinom odnosi na visoke, menadžerske pozicije, a eventualno može i za neke deficitarne pozicije iz nekih domena.
“Postoji ta distinkcija Hunter i Recruiter, no ljudi znaju sve procese agencija nazivati headhunting, jer to dobro zvuči, a i nisu upućeni u to što hrvatske agencije rade, pogotovo staff-leasing ili ustupanje radnika. Ono što neprekidno radimo su selekcijski procesi tj. klasični recruiting za razne industrije i branše, a Naton je primarno orijentiran na srednje i više pozicije. No, ukoliko treba pronaći zaposlenika za neku nižu poziciju, po potrebi i to odrađujemo”, naglasila je Lana Ljubas.
Kao i ostale takve tvrtke i oni imaju bazu ljudi, koju u nekim slučajevima uzimaju u obzir, no svaki proces započinju pokrivanjem cijelog tržišta, kroz razne kanale. Osim toga, više su orijentirani na kandidate koje su upoznali kroz procese. U većini slučajeva, i oni i klijenti se slažu u odabiru potencijalnog kandidata za posao.
Njihovi klijenti su iz raznih sektora – financija, prodaje, farmacije, medicine, tehničkih sfera, IT industrija, a ima i dosta proizvodnih tvrtki.
A što se tiče naplate usluga, treba naglasiti kako Naton svoj rad naplaćuje po osobi koja se zaposli i koja kod klijenta prođe probno razdoblje odnosno tu njihovu tzv. garanciju, a proces naplaćuju klijentu, a ne kandidatima.
