JESU LI HRVATSKI PODUZETNICI SPREMNI NA PROMJENE? Mnoge će kriza primorati na promjenu načina poslovanja, branše ili klijenata

screenshot

Ova kriza će u narednim mjesecima, ako već nije, natjerati mnoge poduzetnike na promjenu poslovanja. Kolika je svijest o novom funkcioniranju tržišta i spremnost na potrebne promjene? Upitali smo to naše članove jer oni koji ne budu spremni na navedeno, teško će preživjeti jesen.

Jedan od dugoročnih ciljeva UGP-a jest svakako i razvijanje poduzetničke, proaktivne i kreativne kulture i načina razmišljanja. Identificirali smo razne potrebe za edukacijama naših članova i s razvojem udruge, to će postati zasigurno jedan od značajnijih benefita članstva. Uzevši u obzir da je pred nama kriza velikih razmjera u globalnom kontekstu, htjeli smo se osim fokusa na kratkotrajne mjere za preživljavanje kompanija, okrenuti i prema promjenama koje će biti potrebne srednjoročno ili dugoročno. S obzirom na nepredvidljivost vremena koje je pred nama, potrebno je ojačati kapacitete poduzetnika i njihovih tvrtki na više načina – kroz nova znanja, stavove, vrijednosti i interese. Kako bi dobili što bolji uvid u trenutačne aktivnosti poduzetnika vezane uz nadolazeće razdoblje, pitali smo ih:

Što poduzetnici rade sa svojim poslovanjem kako bi se pripremili/prilagodili novonastalim okolnostima?

Najveći broj naših članova – 46% je odgovorio da optimiziraju trenutne poslovne procese i ljudske resurse, što je vrlo logično i nužno u ovoj situaciji. Oko 20% je izjavilo da osmišljavaju nove procese ili remodeliraju stare, a 3% da mijenja bazu klijenata, što je nešto viša razina inovativnosti, no ostaje pitanje hoće li biti dovoljna?



Da mijenjaju cjelokupnu strukturu tvrtke kako bi se prilagodili, javlja samo 11% ispitanika, a njima možemo pridružiti nešto iznad 5% koji kažu kako mijenjaju u cijelosti i tržište i usluge te se okreću novim poslovima. Relativno malih, ali ne zanemarivih 8% jednostavno uzima potpore i čeka normalizaciju stanja, a oko 5% planira zatvoriti tvrtku i preseliti poslovanje u neku drugu zemlju.

Ovi rezultati ostavljaju prostora za umjerenu zabrinutost. Iako preko 60% tvrtki radi neke promjene, tek njih 16% u ovome trenutku razmišlja o drastičnim zaokretima, koji će u slučaju najgoreg scenarija biti potrebni. S druge strane, izgleda da prijeti nestanak preko 13% tvrtki koje ili pasivno čekaju razvoj situacije i nadaju se, ili odlaze iz zemlje.

S obzirom na takvu situaciju, logično je bilo provjeriti i što poduzetnici misle da bi ih pokrenulo i pomoglo im da krenu tražiti nove poslovne modele te bržu promjenu koja će biti potrebna.

 

Na to pitanje smo dobili polarizirajuće, ali vrlo interesantne odgovore: preko 57% uviđa da mjere nisu dugoročno rješenje i da ih se treba relativno brzo ukinuti (kroz koji mjesec), jer ljudi izbjegavaju promjene dok nisu prisiljeni na njih. Drugi odgovor daje 23% ispitanika koji misle suprotno – kako treba što dulje produžiti postojeće mjere, kako bi se dobilo vrijeme za potrebnu transformaciju. Mislimo da je to dobar pokazatelj kako se i svijest diže i postaje jasno da ovisnost o državnim subvencijama ne može trajati dugo i da će poduzetnici morati biti još poduzetniji.

I za kraj, pitali smo naše članove – Koliko ste vremena i energije vi u zadnjih par mjeseci uložili u razvoj novih ideja i načina poslovanja?

Blizu 55% je odgovorilo da aktivno rade na novim poslovnim mogućnostima i da im je to glavni fokus, što smatramo jako dobrim odgovorom. Nešto iznad 26% je priznalo da su se jako malo stigli baviti s time i da su uglavnom fokusirani na krizu i na preživljavanje. Umjerenih 14% se prilagodilo donekle, ali planiraju i dalje raditi na tome, a opet 3% izjavljuje da im je opcija odlazak u neku drugu zemlju.

U trenutku kada se željno očekuju nužne reforme koje bi nova Vlada trebala provesti, i u situaciji koja je već uzrokovala odlazak nekih stranih tvrtki (posljednji slučaj je Meggle), jasno je da će borba za gospodarstvo i održanje kvalitete života biti teška i zahtijevati cjelovita rješenja. Mi kao zemlja moramo postati konkurentniji, četiri postulata UGP-a se moraju provesti, kako bi se olakšalo poslovanje, smanjila birokracija i administracija, kako bi pravda bila bolje i brže zadovoljena te kako bi se dobro nadzirali svi troškovi, a izbjegao klijentelizam.

S druge strane, ni to neće biti dovoljno, ako i sami poduzetnici ne naprave velike korake i promijene strategije i načine poslovanja, a neki i branše u kojima posluju.

Zbog toga, UGP podržava cjeloživotno obrazovanje i napredak poduzetnika na kojem će i aktivno raditi te se nada kako će što prije nastupiti pozitivna poduzetnička klima u zemlji. Ukoliko se to ne dogodi, već iz ovih brojeva se mogu iščitati crni scenariji i pad BDP-a koji će se brojati u desecima postotnih poena. Poduzetnici će još jednom moraju dokazati zašto se zovu poduzetnicima.

Komentari