Izmjenama Zakona o trgovini Vlada planira ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat. Uz to, izuzev 16 nedjelja u godini, namjerava se zabraniti rad trgovina nedjeljom, iščitava se iz prijedloga izmjena spomenutog zakona objavljenog na portalu e-savjetovanje.
Navodi se da prodajni objekti nedjeljom i blagdanom trebaju pretežito biti zatvoreni, a radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote i to najranije od šest sati ujutro do najkasnije 21 sat.
Prema važećim odredbama tog istog zakona, propisano je da trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštovanje njihovih prava prema zakonima i kolektivnim ugovorima, objavio je Novi list.
Maloprodajni lanci imali su trgovine koje su radile do 22 ili čak do 23 sata, a pojedini trgovački centri također su radili do 22 sata. Čak i dulje bila su otvorena maloprodajna mjesta u kioscima.
Ako Sabor usvoji Vladin prijedlog, to znači da će svi morati biti zatvoreni nakon 21 sat. To će propisano radno vrijeme morati poštovati i oni na koje se zabrana rada nedjeljom ne odnosi, dakle i trgovci koji će moći raditi svaku nedjelju u godini, a ne samo 16 izabranih nedjelja.
Zabrana rada nedjeljom ipak nije za sve
Vlada je odlučila da se zabrana rada nedjeljom neće odnositi na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama. Nedjeljom će moći raditi i prodavaonice u bolnicama i hotelima.
Zabrana rada nedjeljom ipak se neće odnositi na prodavaonice u prostorima vjerskih i kulturnih ustanova, te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima. Zabranu su izbjegli i oni koji se bave otkupom primarnih poljoprivrednih proizvoda, ali i oni koji svoje proizvode prodaju na tržnicama na veliko i malo. Nedjeljom će se moći prodavati i na sajmovima i javnim manifestacijama.
Iz Vlade objašnjavaju da su “navedene iznimke propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača”.
