Rast cijena hrane, duhana, prijevoza, a najviše naravno goriva – glavni su razlozi rasta inflacije u studenom.
– Gotovo polovicu ukupnoga rasta možemo pripisati rastu cijena energenata. Ono što također možemo reći, zasada je stopa inflacije ispod prosjeka Europske unije, ispod prosjeka eurozone, a imamo neke države, poput baltičkih, u kojima je inflacija preko 7 posto, rekao je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade.
Iduće godine, kaže Savić, očekuje se ublažavanje rasta inflacije, na oko 2,6%, a sličnu prognozu od oko 2,5% ima i glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca.
– U prvoj polovici godine možemo očekivati i dalje relativno visoke razine cijena, s jedne strane pod utjecajem rasta cijena prehrambenih proizvoda, dok bi cijene energenata mogle početi ublažavati rast, a onda bi, prema svim očekivanjima, u drugoj polovici godine taj rast trebao usporiti, izjavila je Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca.
Najveći je rizik za daljnje jačanje inflacije, smatraju u HNB-u, mogući rast cijene struje i plina u travnju. No stopa inflacije u idućoj godini bit će i jedan od preduvjeta za uvođenje eura.
– Iskustvo je da ni u jednom trenutku dosad Europska komisija nije referentnu vrijednost inflacijsku stavila da je niža od prosječne stope inflacije u eurozoni, a mi očekujemo da će stopa inflacije u Hrvatskoj biti na razini stope inflacije u eurozoni, ako to bude i u budućnosti, tako bi mi morali ostvarit taj kriterij, ističe guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
U studenom je prosječna inflacija u eurozoni bila 4,9 posto, a u cijeloj Europskoj uniji još i viša.
