Buru u javnosti je izazvala informacija da će banke smanjivati prešutna prekoračenja po tekućim računima građana, a da će im za otplatu dati rok od 12 mjeseci. Razlog tome je što su iz Hrvatske narodne banke (HNB) poručili kako su banke iskorištavale klijente jer im nije bilo jasno naznačeno koliki je iznos kamata na ta prekoračenja. Direktor Hrvatske udruge banka (HUB) Zdenko Adrović pak tvrdi da su kamatne stope na minuse u hrvatskim bankama usporedive, ako ne i manje od kamata koju zaračunavaju europske banke na dopuštena prekoračenja, piše Večernji list.
Prosječna kamatna stopa za prekoračenja i inače skupe revolving kredite u srpnju je iznosila 5,78 posto, a konstantno se smanjuje od 2008. godine i vrhunca bankarske krize kad je takva kamata bila 10,80 posto, podaci su Europske središnje banke.
Ipak, od 19 članica eurozone, kamo Hrvatska smjera od 2023. godine, veće kamate od naših prešutnih ima šest članica eurozone.
Najviše takve kredite naplaćuju Malta i Letonija, trenutačno više od 19 posto, Estonija 17 posto, Slovačka 12 posto, te Portugal i Grčka nešto više od 11 posto.
Na Malti su kamate povećane početkom ove godine, a sve do kraja prošle godine kretale su se neznatno iznad prosjeka. U Letoniji se dogodio nagli skok kamata na revolving kredite i prekoračenja od 2014. godine, dok Slovačka bilježi lagano smanjenje od 14 posto koliko su banke zaračunavale kamate na minuse i revolving kredite također 2008. godine.
Najpovoljnije kamate u Austriji
Slovenci su te kamate tijekom bankarske krize imali iznad 10 posto i od tada se kamata smanjuje na sadašnjih 5,77 posto.
Najpovoljniji su minusi u Austriji gdje je kamata samo 2,78 posto te Nizozemskoj 3,9 posto.
No, pitanje je imaju li te zemlje uopće minuse kao Hrvatska i pod kojim se uvjetima koriste. Francuska ima kamate na prekoračenja i revolving kredite od 4,62 posto, a Njemačka 7,11 posto, što je manje od najveće dopuštene kamate u Hrvatskoj koja je do kraja lipnja bila 8,11 posto, a sad je 7,61 posto. No pokazalo se da se ograničenje kamata ne odnosi na prešutne minuse na koje je prosječna kamata nešto ispod 11 posto, a ima banaka koje zaračunavaju i do 17,4 posto.
I u najpovoljnijoj Austriji kamate na prekoračenja su oko 2008. godine iznosile i do osam posto, ali su od tada stalno padale, slično kao i Njemačkoj gdje je vrh bio 2008. godine s 10,8 posto kamate. U Velikoj Britaniji kamate na prekoračenja do pandemije koronavirusa, odnosno do kraja 2019. godine, bile su nešto ispod 20 posto, no posljednjih godinu dana znatno su povećane pa su trenutačno oko 34 posto.
U HUB-u tvrde da su banke dopuštene minuse počele pretvarati u prešutne nakon što ih je regulator obvezao da “nepripadne troškove poslovanja” odnosno naknade koje naplaćuju klijentima uključe u izračun efektivne kamatne stope. Ta stopa jedina pokazuje koliko zapravo klijent plaća banci, piše Večernji list.
