HUP: Bez oporavka uslužnih djelatnosti nema značajnijeg oporavka gospodarstva

Damir Zoric, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca. Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su ocijenili da je pad BDP-a u 2020. godini za 8,4 posto ipak znatno bolji rezultat od nekih ranijih očekivanja ali da “bez oporavka uslužnih djelatnosti neće biti prostora ni za značajniji oporavak gospodarstva”.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u prošloj godini pao 8,4 posto na godišnjoj razini. Riječ je o rekordnom padu, pod utjecajem pandemije Covida-19 i mjerama zatvaranja dijela gospodarstva kako bi se spriječilo širenje zaraze.

U zadnjem lanjskom tromjesečju, pak, BDP je pao za 7 posto na godišnjoj razini, što je manje nego u prethodnim kvartalima. U drugom je tromjesečju, naime, BDP pao za 15,4 posto, najviše od 1995. od kada DZS vodi te podatke, a u trećem kvartalu za 10 posto.


Taj pad je bio i nešto manji od očekivanja analitičara. Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 7,3 posto u odnosu na isti kvartal godinu dana prije. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 6,5 do 8,3 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, BDP je u četvrtom lanjskom tromjesečju porastao za 2,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini pao za 7,1 posto.

“Sreća u nesreći da je pad BDP-a manji od predviđanja, ali vidjet ćemo koliki će biti rast u ovoj godini, o kojem se vrlo optimistično govori. Meni se čini da su projekcije za ovu godinu računale samo s prvim kvartalom epidemije, sad vidimo da je i drugi vrlo upitan, najavljuje se i treći val epidemije i ako se protegne, onda će ovaj optimizam za 2021. biti malo pretjeran. Ja bih volio da ne bude. Vidjet ćemo”, rekao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a uoči sastanka s predstavnicima Vlade u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike oko nastavka mjera pomoći gospodarstvu u uvjetima pandemije.

Prema anketi Hine, šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi gospodarstvo u 2021. moglo porasti 4,4 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 3,5 do 5,1 posto.

Iz HUP-a, pak, kažu da rast ukupne gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju za 2,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, unatoč zatvaranju jednog dijela poslovnih subjekata u prosincu, govori da su određene djelatnosti ipak uspjele održati poslovanje stabilnim i u jeku pandemije.

Povrh toga, rast investicija, uz značajan rast robnog izvoza na godišnjoj razini u posljednjem tromjesečju 2020., budi optimizam i za nadolazeće razdoblje. Tome bi svakako trebali doprinijeti i EU fondovi, posebno sredstva namijenjena upravo oporavku gospodarstva od koronakrize, navode.

Iz HUP-a napominju i kako je u velikoj anketi koju su nedavno proveli pokazano kako više od dvije trećine ispitanika ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna.

Podsjećaju da su upravo radi toga u ranijim istupima neprestano naglašavali da se minimalno 50 posto EU sredstava treba staviti poduzetnicima na raspolaganje kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava.

S druge strane, čak 28 posto poduzetnika je istaknulo da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju, navode poslodavci. Ipak, s obzirom na sve ono što je gospodarstvo pretrpjelo tijekom 2020. “ne iznenađuje ostvareni rekordni pad BDP-a u 2020. u iznosu od 8,4 posto”, ističu iz HUP-a.

Napominju i da iako je ta brojka znatno bolja od nekih ranijih očekivanja, pa čak i od nedavnih predviđanja Europske komisije, Svjetske banke ili Ekonomskog instituta, no da ona ipak predstavlja jedan od najdubljih padova među svim članicama EU.

To je, kažu u HUP-u, ponajviše posljedica pada u uslužnim djelatnostima, odnosno, djelatnostima trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja te smještaja, pripreme i usluživanja hrane.

“Dakle, unatoč relativno dobroj situaciji u sektorima poput građevinarstva, ICT-a ili čak poljoprivrede, sasvim je jasno da bez oporavka uslužnih djelatnosti neće biti prostora ni za značajniji oporavak gospodarstva. Stoga u nadolazećem razdoblju očekujemo omogućavanje rada svim poslovnim subjektima jer poslovni sektor može preživjeti samo ako mu je omogućen rad”, poručili su iz HUP-a.


Komentari