Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Nacionalni program reformi za 2020. i Program konvergencije Republike Hrvatske za 2020. i 2021. godinu.
Unutar programa konvergencije projicira se pad BDP-a od 9,4 posto, dok bi u 2021. trebao uslijediti oporavak po stopi od 6,1 posto.
U dijelu mjera ekonomske politike, Nacionalni program reformi oslanja se na postojeća tri cilja, za koja se Vlada opredijelila od početka mandata, a to su održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Za komentar smo zamolili Davora Huića, predsjednika Udruge poreznih obveznika.
“To je nacionalni program reformi koji se svake godine donosi i vrlo je sličan onome od prošle godine, dok je onaj od prošle godine bio vrlo sličan onome od godine ranije… Nije problem u Nacionalnom programu reformi nego u tome što se on ne provodi”, rekao je Huić.
Dodao je kako se nije proveo prošle godine, a ne provodi se ni ove godine i teško je vjerovati da će se i sljedeći provesti.
“To je dokument koji se šalje u Europsku komisiju, a u kojem Vlada navodi što će se raditi. Od toga se napravi jedna trećina, drugo ne napravi…nije to silno važan dokument”, istaknuo je Huić.
Pad BDP-a od 9,4 posto je ‘dosta optimistična prognoza’
Na upit o tome što misli o projekciji pada BDP-a od 9,4 posto za ovu godinu naglasio je kako je to “dosta optimistična prognoza”. Huić smatra da će taj pad vjerojatno iznositi više od 10 posto što znači da će to biti najveći pojedinačni pad u jednoj godini ekonomske aktivnosti od početka rata.
“U godinama kada je izbio Domovinski rat bio je golemi pad od čak 40 posto u odnosu na ranije godine iako nije postojala precizna statistika za te godine. Ovo će biti najveći pad od tada što znači da srljamo u ekonomske probleme i krizu koja je veća i od one koja je bila 2008. i 2009. godine”, naglasio je Huić.
Jedino što možemo napraviti, mišljenja je, je da se maksimalno pokušamo potruditi da ta kriza ima “oblik slova V” odnosno da se brzo iz nje izvučemo i da sljedeće godine imamo ekonomski rast i da se 2022. godine vratimo na razinu s početka ove godine.
‘Nisu toliko bitne cijene koliko hoće li ljudi imati ili izgubiti posao’, kaže Huić
O padu potrošačkih cijena za 0,3 posto na godišnjoj razini, Huić je rekao da se to događa zbog pada cijena nafte.
“To su neke projekcije. No, te cijene nisu toliko bitne. Potrošačima nije toliko bitno hoće li nešto poskupiti ili pojeftiniti jedan posto. Domaćinstvima će to olakšati u neku ruku, ako će košarica proizvoda biti jeftinija jedan posto, ali to nije toliko bitno. Važnije im je hoće li imati ili izgubiti posao i stoga treba razgovarati o bitnim stvarima”, rekao je Huić.
Predviđa se da će oko 100 tisuća do 150 tisuća izgubiti posao u Hrvatskoj pa o tome treba razgovarati.
“Bitno je spasiti dio turističke sezone, što prije popustiti mjere zabrane, uspostaviti normalni promet s našim trgovinskim partnerima i da nam krene izvoz. Ako se to sve napravi tada ćemo biti na dobrom putu da se izvučemo iz gospodarske krize, a ako ne onda ćemo biti u teškim problemima”, zaključio je Huić.
