Hrvatski izvor ribe ruši dosadašnje rekorde

Prema dostupnim podacima izvoz domaće ribe je u porastu, a na svjetskim tržištima raste potražnja.

Od siječnja do svibnja vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porasla je za 16 posto, u odnosu na isto razdoblje lani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz ribe – posebice plavoperajne tune ruši rekorde, a na stranim tržištima porasla je potražnja i za plavom ribom. Ribari su zadovoljni – što ulove, to i prodaju, piše HRT.

U višnjanskoj tvrtki za proizvodnju i distribuciju svježih i zamrznutih proizvoda ribarstva na godinu se obradi više od pet tisuća tona, najvećim dijelom, male plave ribe. Njihova će se očišćena srdela naći na stolovima diljem Europe.

Naime, tvrtka čak 90 posto ribe – izvozi. A ove godine bilježe i porast potražnje sa stranih tržišta. To nije rezultat većeg izlova nego otvaranja tržišta i ukidanja “lockdowna”, tumače u Višnjanu.



“Ako usporedimo ove dvije specifične godine covid krize, prošle godine je bilo teže, bilo je više lovostaja, padale su narudžbe i u 4. i u 5. mjesecu, bilo je više problema”, kaže predsjednik Uprave S.I.C.-a Ivan Stojnić.

Zato se riba ove godine lakše plasira i na domaćem terenu. Poput ove jutros ulovljene – iz mora preko Ribarske zadruge Istra u Poreču – stiže u istarske restorane. No koronakriza doista je ponukala ribare i riboprerađivače da se okrenu plasmanu na inozemnom tržištu.

“Izvoz ribe i ribljih prerađevina porastao je za 19 posto u odnosu na prethodne godine, a financijska vrijednost je i veća, porast od čak 29 posto”, ističe predsjednik Ceha ribara pri HOK-u Robert Momić.

Ponajprije tu je riječ o plavoperajnoj tuni, ali i plavoj ribi koja se, osim ne europsko tržište, dosad najviše izvozila u Japan. No odnedavno otvorena su tržišta Tajvana i Hong Konga, gdje je izvoz i trostruko veći. Porastao je izvoz ribe i u Italiju, te susjednu BiH.

Pred nama je najbolji dio ribolovne sezone; od kolovoza do kraja godine. Na vrhuncu je izlov plave ribe. U kojoj ćemo i mi, i gurmani u inozemstvu moći uživati – ne samo u vlastitoj kuhinji, nego i ugostiteljskim objektima. Naravno, dopuste li nam epidemiološke mjere.

Komentari