HPK: Stočarski sektori pred urušavanjem – razmjeri šteta u stočarstvu od 1,5 do 2 milijarde kuna

Šest sektorskih stočarskih Odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) održalo je u petak još jedan sastanak na kojem je ponovo razmatrana teška situacija u stočarskom sektoru koja je uvjetovana globalnim tržišnim poremećajima.

Nakon sastanak predstavnici svih stočarskih Odbora HPK obratili su se medijima i u izjavama ponovo zatražili intervenciju Vlade RH, te iznijeli ključne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere koje je potrebno hitno usvojiti i primijeniti kako bi se sadašnji izuzetno negativni trendovi u stočarskim proizvodnjama i proizvodnji mlijeka zaustavili, ali i na vrijeme spriječilo nagomilavanje dugova proizvođača, moguće gašenje farmi i rasprodaja stoke, te u končanici kao posljedica globalnih kretanja i rast cijena krajnjih proizvoda za potrošače.

“Na sastanku svih 6 Odbora iz stočarskog sektora zaključeno je kako je potrebno hitno definirati rokove i iznose kratkoročnih mjera pomoći, te da Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u što kraćem roku krene s isplatom jesenske rate potpore stočarima do 15. listopada. Stanje u sektorima je neodrživo, a mi proizvođači se unaprijed ispričavamo našim potrošačima, ako u idućim mjesecima dođe do rasta cijena naših proizvoda, jer u sadašnjim okolnostima i ogromnim troškovima ne možemo više biti konkurentni niti održavati razinu proizvodnje. Cijene mesa su danas na povijesnom minimum i domaći proizvođači više nemaju alata da konkuriraju mesu iz uvoza koje dolazi po cijenama koje su ispod proizvođačkih”, rekao je Zvonko Širjan, potpredsjednik HPK i predsjednik Odbora za tovno govedarstvo.

Procjena HPK je da se razmjeri šteta u stočarstvu kreću od 1,5 do 2 milijarde kuna. Obzirom da je Ministarstvo poljoprivrede za sada ponudilo kao rješenje isplatu interventne pomoći od 150 milijuna kuna u HPK ističu kako je to nedovoljna mjera, koja ne može riješiti nagomilane probleme. Zbog toga će se o daljnjim koracima i zahtjevima odlučivati na idućem sastanku Upravnog odbora HPK.


Odbori HPK su danas donijeli odluku da će o problemima u sektoru te izrađenu kalkulaciju trenutnih gubitaka po svim stočarskim sektorima uputiti Europskoj Komisiji, EU parlamentu, predsjedniku RH, predsjedniku Vlade RH, Saboru RH, ali i krovnom udruženju EU poljoprivrednika Copa Cogeca.

Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar, upozorio je kako sa terena dolaze alarmantne vijesti da sve više proizvođača mlijeka odustaje od proizvodnje i najavljuje prodaju svojih muznih krava i farmi.

“Svjesni smo da je ova situacija uvjetovana brojnim globalnim faktorima, no isto tako znamo da je prošle godine krenuo blagi oporavak sektora proizvodnje mlijeka, a u sadašnjim okolnostima prijeti nam potpuni slom. Ukoliko država RH smatra da joj proizvodnja mlijeka nije u strateškom interesu onda je to potrebno jasno reći kako bi se proizvođači okrenuli nekim drugim proizvodnjama, ako je to moguće i ako imaju uvjete za to”, istaknuo je Rešetar.

Predstavnici stočarskih sektora HPK zatraži su kratkoročne mjere među kojima su; jednokratna potpora sektorima, ranija isplata potpora – do 15. listopada, te pronalaženje načina da država obnovi Robne zalihe, odnosno da se pokuša zadržati što veća količina domaćeg kukuruza i uljarica za potrebe domaće proizvodnje jer je to jedini način da se adekvatno odgovori na globalne poremećaje i izuzetno veliki rast cijena žitarica, uljarica, stočne hrane i energenata na globalnom tržištu.

Srednjoročne i dugoročne mjere

Među srednjoročne i dugoročne mjere uvrstili su: snažnije obilježavanje domaćih hrvatskih proizvoda na policama trgovina kako bi oni bili vidljiviji u odnosnu na stranu robu koja dolazi po dampinškim cijenama. Zatraženo je i pojednostavljene procedura i natječaja za obnovljive izvore energije (solari), kako bi što više proizvođača dobilo mogućnosti dodatnih izvora prihoda i smanjilo svoje troškove. Među ključnim mjerama je i rješavanje pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta, kao i poticanje kapitalnih investicija u izgradnju skladišta za žitarice i preradu.

IZ HPK ponavljaju kako je ova godina izuzetno teška za stočare, a trenutni položaj na domaćem ali i na zajedničkom tržištu trenutno je pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih post COVID-19 krizom.

Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka pokazala je kako je došlo do naglog rast cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50 posto materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 posto.

“Situacija na tržištu uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva. Razlika cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena kod tova junadi iznosi (-5,16 kn), sustavu krava – tele (-4,66 kn), proizvodnje mlijeka (-1,58 kn), tova svinja (-4,06 kn), tova pilića (-2,43 kn), proizvodnje jaja (-0,16 kn), a slična tržišna situacija je u sektoru ovčarstva i kozarstva. Uz ove čimbenike vrlo je nepovoljno vanjsko okruženje koje se prvenstveno odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu, gdje se roba izvozi po dampinškim cijenama, a godinu su obilježili i tržišni šokovi uzrokovani prirodnim nepogodama – velika suša u pašnom dijelu godine, potresom pogođena područja i drugo”, naglasio je Širjan.

Ponovljeni sastanka šest Odbora iz sektora stočarstva HPK održao se zbog nastavka nepovoljnih tržišnih okolnosti u stočarskom sektoru koje su nastavljene i nakon razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem u Vladi RH 2. rujna 2021. godine, te izostanka zatraženih konkretnih odgovora i mjera nadležnih institucija od tog sastanka.

Na svim ranijim sastancima razgovaralo se o stanju na tržištu stočne hrane i energenata te procjenama tržišnih kretanja, stanju otkupa mlijeka i živih svinja i goveda, te konja i jaja kao i strateškim smjernicama za povećanje obujma korištenja obnovljivih izvora energije na farmama, kao i mogućim i raspoloživim mjerama pomoći stočarskim sektorima.

 

 

 

Komentari