U Hrvatskoj je potkraj ožujka bruto inozemni dug iznosio 43,4 milijarde eura, odnosno 88,1 posto BDP-a, što je za 6,9 postotnih bodova više nego potkraj 2020. godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).
Iz HNB-a ističu kako se stanje bruto inozemnog duga u prvom tromjesečju ove godine povećalo za 3,3 milijarde eura zbog rasta duga svih domaćih sektora.
Najviše se povećao dug opće države kao rezultat zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala, putem SURE-a te kod IBRD-a, kao i transakcija na sekundarnom tržištu.
Inozemni dug opće države je potkraj ožujka iznosio 15,8 milijardi eura, što je za 1,9 milijardi eura više nego krajem 2020. godine.
Izdane dvije tranše euroobveznica
Treba napomenuti kako je država na međunarodnom tržištu kapitala izdala dvije tranše euroobveznica u vrijednosti dvije milijarde eura, pri čemu je više od polovine priljeva iskoristila za otplatu dospjele desetogodišnje dolarske obveznice.
Povećale su se dugoročne kreditne obveze države na osnovi, među ostalim, zaduženja putem Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) te zajma kod Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD).
Inozemni dug HNB-a krajem ožujka iznosio je 1,7 milijardi eura, što je za 800 milijuna eura više nego prošle godine. Taj je rast isključivo rezultat porasta obujma repo poslova, navode iz HNB-a.
Prema podacima HNB-a, kreditne institucije povećale su svoj dug, za 400 milijuna eura i to na 4,5 milijardi eura, kao i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, za 300 milijuna eura. To se posebice odnosi na privatna nefinancijska poduzeća.
