Hrvatska gospodarska komora (HGK) pozdravlja donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, izvijestili su u petak iz Komore navodeći kako novi zakon u odnosu na postojeće propise smanjuje troškove, pojednostavljuje dokumentaciju i skraćuje vrijeme potrebno za njenu izradu.
Zakon je, kako je istaknula potpredsjednica HGK za promet i graditeljstvo Mirjana Čagalj, prije svega konkretan u smislu financijske potpore države u obnovi koja je vezana i uz socijalne kriterije.
Stvorena je podloga da se Zagreb i okolica obnove na stručan način i po visokim sigurnosnim, ali i konzervatorskim standardima, kazala je Čagalj napominjući kako predstoji inzistiranje na maksimalno transparentnom prikazu utrošenih javnih sredstava i na korištenju što je više moguće hrvatskih proizvoda u procesu same obnove.
“Zakon pruža potreban okvir, a HGK je napravio Katalog hrvatskih proizvoda koji se mogu koristiti u obnovi, no važno je da svi sudionici procesa obnove; projektanti, naručitelji i izvođači budu svjesni da ugrađujući hrvatsko grade našu ekonomiju i čuvaju domaća radna mjesta“, poručila je Čagalj.
Katalog hrvatskih proizvoda, kako navode iz HGK, je izrađen s namjerom predstavljanja domaće proizvodnje naručiteljima roba i usluga s detaljnim informacijama o proizvodima, posebno prilikom pripreme natječajne dokumentacije.
U katalogu je, u sklopu akcije Ugradimo hrvatsko, izrađena posebna kategorija proizvoda i tvrtki za obnovu od potresa u kojoj je upisano oko 1.500 proizvoda.
U HGK podržavaju i utvrđivanje maksimalne cijene, a sukladno tome i liberalizaciju tržišta radne snage koja je nužna zbog cijene rada kao i nedostatka te iste radne snage.
Ističu kako je dobro i da postoji obveza nalaženja prostora za skladištenje građevnog otpada zbog očuvanja okoliša, a sam Zakon na primjeren i adekvatan način valorizira obnovu zgrada povijesne urbane cjeline grada Zagreba.
Komora pozdravljaj osnivanje Fonda za obnovu kao jedinstvenog tijela koje će operativno provoditi sve radnje vezane uz obnovu. Smatraju pozitivnom i obvezu detaljnog informiranja javnosti o utrošenim sredstvima za sve one koji provode obnovu i plaćaju je javnim sredstvima.
HGK podržava transparentnu, brzu i efikasnu obnovu uz uvažavanje svih gospodarstvenika s posebnim naglaskom na domaću proizvodnju te ističu da obnova može dati snažan zamah građevinskom sektoru.
“Što više hrvatske proizvodnje bude uključeno u sanaciju, to će konkurentnija biti naša građevinska industrija”, poručila je Čagalj.
Hrvatski sabor u petak je donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji.
Zakon definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.
Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu.
Plaćanja iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna, a isto vrijedi i za one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna.
Uz ratne vojne invalide, participacije u obnovi oslobodit će se i osobe s invaliditetom, kao i vlasnici i suvlasnici koji su u trenutku potresa u zajedničkom kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom.
U slučaju da vlasnik ili suvlasnik proda obnovljenu nekretninu u roku od pet godina, morat će u cijelosti vratiti sredstva koja je uložila država ili županija.
Obiteljska kuća zakonom je definirana kao stambena zgrada do 400 metara kvadratnih s najviše tri posebna dijela od kojih je najmanje jedan stan te onaj kojim se omogućuje obnova zgrada u slučaju bespravnih zahvata na konstrukciji zgrade tako da vlasnik ili suvlasnik podmiri troškove povratka zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije.
Jednom godišnje, do kraja lipnja za prethodnu godinu, Vlada će Saboru morati podnijeti izvješće o učincima zakona o obnovi.
