“U svim tranzicijskim zemljama sličnim nama, koje su do sada uvele euro, rast plaća bio je značajno veći od rasta cijena nakon ulaska u eurozonu. Nema apsolutno nikakvog razloga da u Hrvatskoj to bude drugačije”, kazao je jučer guverner HNB-a Boris Vujčić sudjelujući u Rovinju na konferenciji “Hrvatska kao dio eurozone”.
Europska komisija će u proljeće iduće godine objaviti ključno izvješće o konvergenciji i, bude li ono pozitivno, slijedi odluka Vijeća EU o ulasku Hrvatske u eurozonu. Punu potporu tom procesu dale su ključne institucije: Europska komisija, Europska središnja banka i Euroskupina, koju čine sve članice eurozone. Iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz gospodarskih benefita. Hoće li Hrvatska euro iskoristiti za gospodarski napredak ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti uteg oko vrata, ovisit će prije svega o strukturi i snazi domaće ekonomije, bilo je jedno od glavnih pitanja na koje je odgovor pokušala dati jučerašnja konferencija.
Uklanjanje rizika
Govoreći na tu temu, guverner Boris Vujčić je kazao kako među koristima od ulaska u europsku monetarnu uniju spada smanjenje deviznog valutnog rizika koji je u Hrvatskoj najveći među svim zemljama koje još nisu uvele euro, piše Glas Istre.
“Zato mi imamo visoku razinu ‘eurizacije’ i većina duga svih sektora u Hrvatskoj – kućanstava, poduzeća, države – vezana je uz euro, a radi se o iznosu od oko 520 milijardi kuna. To znači da je između 75 i 80 posto duga svih sektora u Hrvatskoj ili u eurima ili indeksiran u euro. To znači da bi 10-postotna deprecijacija tečaja kuna proizvela rast duga za preko 50 milijardi kuna! Ulaskom u eurozonu taj veliki rizik ćemo maknuti od sebe. Zbog toga će padati i kamatne stope, rasti rejting države i postat ćemo atraktivnija zemlja kako za turizam, tako i za investicije. I to je glavna korist uvođenja eura”, kazao je Vujčić.
Druga korist, dodao je, odnosi se na ukidanje transakcijskih troškova, odnosno troškova promjene iz kune u euro, koja je, zato što smo turistička i visokoeurizirana zemlja, procijenjena na oko 1,2 milijarde kuna.
“Ti troškovi nestaju uvođenjem eura i to će biti gubitak mjenjačnica i banaka, a prihod poduzeća, kućanstava i države”, kazao je guverner HNB-a, zaključujući kako je velika prednost ulaska u eurozonu da će tijekom kriza, poput lanjske ili one od prije desetak godina, Hrvatska imati pristup likvidnosti Europske središnje banke i Europskom mehanizmu za stabilnost koji raspolaže s više od 500 milijardi eura za pomoć zemljama eurozone u trenutku krize.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da smo u Hrvatskoj zadnjih mjeseci suočeni s porastom cijena što je posljedica globalne priče i nema nikakve veze s ulaskom zemlje u eurozonu.
“Statistika pokazuje da je inflacija iznosila nešto ispod četiri posto na mjesečnoj razini proteklih mjeseci, odnosno da smo za ovu godinu negdje oko 2,5 posto prosječne inflacije, što nas ne svrstava izvan prosjeka Europske unije. Međutim, istovremeno svatko od nas je građanin i potrošač, te rast cijene osjeća kroz pojedini artikl. Tako primjerice ako ste kupovali nekretnine, mogli ste vidjeti da su cijene porasle puno više u odnosu na prosječne stope inflacije, a slično je i s pojedinim artiklima koje svakodnevno kupujemo u trgovinama. U tu potrošačku košaricu koja je usporediva s drugim članicama EU ulazi više od 900 artikala, te s te strane treba razdvojiti statistički i percepcijski utjecaj uvođenja eura. Statistika kaže da je u sedam zemalja koje su uvodile euro prosječni porast cijena u prvoj godini iznosio između 0,2 i 0,4 postotna boda. Tu ga negdje i mi vidimo u slučaju Hrvatske. Naravno, trebamo učiniti sve da zaštitimo građane što je više moguće od eventualnog neopravdanog povećavanja cijena, te će zato u Zakonu o euru, koji će biti krovni akt, biti propisano da po formalnoj odluci Vijeća EU o ulasku Hrvatske u eurozonu u najkraćem mogućem roku stupiti na snagu odluka o dualnom iskazivanju cijena u kunama i eurima, te će ona ostati i nakon formalnog uvođenja eura minimalno godinu dana. Tako želimo utjecati da dođe do pretjeranog, prevelikog i neopravdanog povećanja cijena”, kazao je ministar Marić.
U panel diskusiji “Što eurozona donosi hrvatskom gospodarstvu i Istarskoj županiji” sudjelovao je i istarski župan Boris Miletić koji je kazao da je Istarska županija još od devedesetih godina bila među najvećim zagovornicima pristupanja Hrvatske eurointegracijama, te da je nakon ulaska zemlje u EU logičan slijed ulazak u eurozonu i u zonu Schengena.
Izuzetno korisno
“Brojni su benefiti uvođenja eura za naše građane, ali i za naše gospodarstvo, a posebice one tvrtke koje proizvode, izvoze i imaju daleko najveći udio svog tržišta u eurozoni, te za naš turizam. Držim da se trebamo svi zajedno maksimalno potruditi, te kvalitetno informirati zainteresiranu javnost i argumentima im dokazati da im uvođenje eura donosi daleko više benefita nego potencijalnih rizika”, zaključio je Miletić.
Predsjednik Uprave Adris grupe Marko Remenar smatra da u poslovnom sektoru ne postoje dileme i da su gotovo svi svjesni da će im ulazak u eurozonu biti izuzetno koristan. “U sva tri naša posla – proizvodnji hrane, turizmu i osiguranju – efekti će biti pozitivni. Jasno da ćemo imati određenih jednokratnih troškova u narednoj godini, no dugoročno očekujemo pozitivne efekte iz cijelog niza razloga”, kazao je Remenar.
