Ivan Brodić otkriva što ‘balkanski Schengen’ znači ekonomski i politički: Tko su dobitnici, a tko gubitnici

Šest država Zapadnog Balkana, odnosno BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija, dogovorili su zajedničko regionalno tržište, tzv. balkanski Schengen.

Geopolitički analitičar Ivan Brodić objašnjava kako je to stara inicijativa koja zapravo ima za cilj napraviti određen prečac za širenje roba, usluga i ljudi dodajući kako je to za njih ekonomski spas jer u Njemačkoj vladajuća kršćansko-demokratska unija smatra da do proširenja na to područje ne bi trebalo doći sljedećih deset godina.

Kako će reagirati međunarodna zajednica, odnosno hoće li se tome usprotiviti ili će to biti  dugoročno rješenje za Balkan kako je to predlagao i Trump, tek je za vidjeti, navodi Brodić.

“Sama ideja schengena je zapravo poništavanje državnih granica, što svakako odgovara veliko albanskim i veliko srpskim snagama, pa su tako najveći dobitnici Srbija i Albanija, a najveći gubitnik Sjeverna Makedonija”, ističe.

Dodaje kako politički za cilj ova inicijativa ima maksimizirati interese Srbije i Albanije te oni time puno dobivaju na prekograničnoj suradnji. “To su dvije suverene države koje se sve više povezuju”.

Dalje navodi kako je makedonski premijer Zoran Zaev ušao u inicijativu jer nije imao izbora, a Sjeverna Makedonija još nije riješila svoja temeljna politička pitanja kao što je pitanje vlastitog identiteta i odricanje od njega.

“Zaev je priznao da Makedonci kao nacija nisu postojali do 1945. godine, što je apsurd. Izgubili su dosta svojih epiteta i atributa nacionalnosti”, priča.

Na neko vrijeme ne mogu računati ni na ulazak u EU zbog blokade Bugarske.

Kada je u pitanju Hrvatska, koja je podržala ovu inicijativu, Brodić objašnjava da za Hrvatsku to znači ukidanje višestrukog čekanja na granicama i olakšavanje poslovanja. Također Hrvatska ima drugu najveću granicu, “pa nam je u interesu imati mir i stabilnost u susjedstvu, zato je to i podržala”.

“Ohrabrujuće je to što su hercegovački kantoni najrazvijeniji, pa je pitanje je hoće li to Hrvatska znati iskoristiti na tom zajedničkom tržištu. Naši bi proizvodi mogli biti puno konkurentniji na ovom tržištu nego u EU”, zaključuje.

No naglašava kako nije previše optimističan s obzirom na poznavanje naših mogućnosti i jer je za ta pitanja zadužena Hrvatska gospodarska komora.

Govori kako je teško reći što to znači za Hrvate u BiH zbog malverzacije Hrvata. Bošnjaci im biraju člana u Predsjedništvo BiH te je Hrvatska kao jamac Daytonskog sporazuma u vrijeme Stjepana Mesića ukinula svoje vijeće u BiH koje ima pravo nadgledati po ovom sporazumu.

“To bi moglo značiti i jačanje Milorada Dodika u ovom trenutku, koji želi razaranje BiH i podjelu, odnosno razdvajanje Republike Srpske”, dodaje.

Navodi kako nije siguran hoće li biti političke mudrosti i volje da se ide u politički dogovor po pitanju Daytonskog sporazuma zato što zainteresirane stranke uvijek traže maksimalno.

“Novim sporazumom otvara se pandorina kutija, pa je moguće da se unutar postojećih struktura postignu neki drugi dogovori i homogenizacija interesa da Hrvati sami mogu birati člana u Predsjedništvo, što je jako važno za njihov ostanak u BiH, da se ne iseljavaju”, zaključuje.

Komentari